Štab-Mlični vrh-Vela Pliš- Mala Pliš-Glog-Škrabutnjak

Ako se na Platak dolazi iz smjera Zagreba, potrebno je s Autoceste Rijeka-Zagreb sići na čvoru kod Automotodroma Grobnik i starom cestom krenuti prema Zagrebu, te voziti narednih 8 kilometara do skretanja za Platak. Skretanje prema Platku, koje se u tom slučaju nalazi s lijeve strane, dobro je obilježeno i lako uočljivo.

Ako se na Platak dolazi iz smjera Rijeke, također se kod Grobničkog polja prelazi na staru cestu za Zagreb i po njoj se vozi kao i u prethodno opisanom slučaju.

Nakon skretanja prema Platku za kratko treba skrenuti desno u ulicu Štab i tu pored ruševina parkirati automobil. To je početna točka ovog planinarskog izleta.

Planinarska staza nakon prijeđenih 50 metara po asfaltnoj cesti skreće desno na šumski put. Na tom mjestu postavljen je smjerokaz s natpisom vrha i potrebnim vremenom hoda. Nakon nekoliko minuta hoda napušta se šumske staza i stiže se na veliko proširenje zvano Štab. Tu je nekoliko starih napuštenih kuća izgrađenih u okviru Rupnikove linije obrane prije 2. svjetskog rata. U nastavku dobro markirana planinarska staza vodi širokim makadamskim putom prolazeći između Grabarja i Brkina plasa kroz nisko šumsko raslinje.

Nakon 30 minuta laganog hoda planinarska staza izlazi na manji proplanak, sa kojeg se otvaraju lijepi vidici prema Kvarnerskom zaljevu, otocima i masivu Učke. Posebno se lijepo vidi greben Kamenjaka sa svoja tri vrha. Od ovog mjesta treba nastaviti markiranom makadamskom cestom po kojoj se stiže na područje zvano Podpliš, koje se nalazi ispod vrha Vela Pliš. Na tom mjestu planinarska staza skreće lijevo i dovodi do „cisterne“ izgrađene 1938 godine, pored koje je izgrađeno pojilište za divlje životinje.

U nastavku, planinarska staza i dalje vodi širokim makadamskim putom, kroz visoku bukovu šumu, te nakon 15 minuta hoda od cisterne dovodi do prvog raskrižja: desno se odvaja staza za Velu Pliš, ravno se nastavlja prema Mličnom vrhu.

Od ovog raskrižja, nakon 350 m ili 10 minuta hoda dolazi se na prijevoj između spomenuta dva vrha i drugog raskrižja: desno Vela Pliš, ravno Mlični vrh.

Za uspon na Velu Pliš prvo raskrižje je puno interesantnije jer vodi uz sam rub bukove šume po travnatom grebenu s lijepim i otvorenim vidicima prema jugoistoku i prema sjeverozapadu. Dok drugo raskrižje gotovo pred sam vrh vodi isključivo kroz bukovu šumu bez atraktivnih vidika.

Na spomenutom križanju, s lijeve strane makadamskog puta, na bukvi je ispisan naziv Mlični vrh sa strelicom koja označava smjer kretanja. Od ovog skretanja, dvadesetak metara dalje dolazi se na prijevoj i račvanje makadamskih cesta, na kojem treba skrenuti lijevo prema Mličnom vrhu. U početku ova makadamska cesta nije markirana, dok se markacije pojavljuju nakon nekog vremena i od te točke planinarska staza je do samog vrha dobro markirana.

Od spomenutog prijevoja i drugog raskrižja, Mlični vrh je udaljen 1,9 km. Od toga na makadamsku cestu otpada 1 km, a ostatak od 900 m na lijepu planinarsku stazu. Za savladavanje ove dionice puta potrebno je 1 h i 25 minuta laganog hoda.

Kada se dođe na ovaj vrh, dočeka vas jako lijepi vidikovc sa vidicima otvorenim na sve strane: prema zapadu lijepo se vidi Grobničko polje s autodromom, Kvarnerski zaljev i greben Učke, prema sjeveru vidi se Risnjak, Snježnik, Guslica i Grobničke Alpe. Prema istoku i jugoistoku vidi se Bjelolasica, Viševica, sjeverni dio Velebita, more s otocima - Krk, Cres i Lošinj.

Napomena:

Nakon postavljanja gpx tragova na topografsku kartu DGU (Državne geodetske uprave), kao i na kartu HOK (Hrvatsku osnovnu kartu, na kojoj su detaljno prikazani toponimi) ustanovio sam, da ovo nije Mlični vrh, već „bezimeni vrh“ označen visinskom kotom 1222,8 m.

Prema službenoj karti (DGU i HOK). Mlični vrh s nadmorskom visinom 1233,87 m udaljen je 200 m zračne linije dalje prema sjeveru. Planinarske markacije vode na ovaj bezimeni vrh označavajući ga kao „Mlični vrh“. Evo isječak karte iz koje se sve to vidi. Za ovaj vrh u pisanju ovog posta koristit ću naziv „Mlični vrh“, obzirom da je planinarima poznat pod tim nazivom.

Gpx tragovi na isječku karte HOK (Hrvatska osnovna karta s toponima)

Isto tako, sve je to vidljivo i na topografskoj karti Državne geodetske uprave (TK25 – DGU). Mlični vrh je šumovit i nije tako razgledan kao ovaj bezimeni. Stoga, može se pretpostaviti da su ovaj bezimeni vrh nazvali Mlični vrh.

S ovog vrha treba se spustiti po markiranom putu preko istočnog grebena do nižeg vrha 1190 m, sa kojeg se nastavlja spuštanje kroz visoku bukovu šumu do prijevoja sa kojeg se treba vratiti istim putom do prvog raskrižja sa kojeg započinje uspon jugozapadnom stranom prema vrhu.

Ovaj dio uspona nešto je strmiji, a zato atraktivniji, uspinje se po grebenu uz sami rub šume. Cijelo vrijeme otvoreni su vidici od sjeverozapada do jugoistoka. Ove dvije staze sastaju se na polovici puta prema vrhu, od kud se dalje nastavlja po hrptu do vrha - Vela Pliš (1141 m). I ovaj vrh je razgledan isto kao i prethodni Mlični vrh.

Vrh je označen gomilom kamenja u obliku male piramide. Desetak metara južno od vrha nalazi se limena kutija s upisnom knjigom, ispod koje je na stijeni ispisan naziv vrha s markacijom u obliku srca.

Sa ovog vrha slijedi spust grebenskom stazom do prijevoja između Vele i Male Pliši. Ako se ima vremena treba se se popeti nemarkiranom planinarskom stazom na vrh Mala Pliš ( 959 m),i Glog ( 900 m), nakon kojeg slijedi spust do Škrebutnjaka po nemarkiranom putu, na staru cestu Rijeka – Zagreb. Od ove točke treba nastaviti po spomenutoj cesti 2,5 km do početne točke ovog izleta. Ako se izlet organizira sa dva automobila u tom slučaju ovaj zadnji dio pješačenja po regionalnoj asfaltnoj cesti se izbjegava i izlet završava u Škrebutnjaku.