Štab-Mlični Vrh-Vela Pliš-Škrebutnjak-Štab

Ako se na Platak dolazi iz smjera Zagreba, potrebno je napustiti Autoceste Rijeka-Zagreb na čvoru kod Automotodroma Grobnik i starom regionalnom cestom krenuti prema Zagrebu, te voziti narednih 8 kilometara do skretanja za Platak. Skretanje prema Platku, koje se u tom slučaju nalazi s lijeve strane, dobro je obilježeno i lako uočljivo.

Ako se na Platak dolazi iz smjera Rijeke, također se kod Grobničkog polja prelazi na staru cestu za Zagreb i po njoj se vozi kao i u prethodno opisanom slučaju.

Nakon skretanja prema Platku za kratko treba skrenuti desno u ulicu Štab i tu pored ruševina napuštenog sela parkirati automobil. To je početna točka ovog planinarskog izleta.

Planinarska staza nakon prijeđenih 50 metara po asfaltnoj cesti skreće desno na šumski ili bolje rečeno nekadašnji put po kojem su stočari dolazili i pazili na svoja stada. Nakon 30 minuta laganog hoda planinarska staza izlazi na manji proplanak, sa kojeg se otvaraju lijepi vidici prema Kvarnerskom zaljevu, otocima i masivu Učke. Posebno se lijepo vidi greben Kamenjaka sa svoja tri vrha. Od ovog mjesta treba nastaviti markiranom makadamskom cestom po kojoj se stiže na područje zvano Podpliš, koje se nalazi ispod vrha Vela Pliš. Na tom mjestu planinarska staza skreće lijevo i dovodi do „cisterne“ izgrađene 1938 godine, pored koje je izgrađeno pojilište za divlje životinje.

U nastavku, planinarska staza i dalje vodi šumskim putom, kroz visoku bukovu šumu, te nakon 15 minuta hoda od cisterne dovodi do prvog raskrižja: desno se odvaja staza za Velu Pliš, ravno se nastavlja prema Mličnom vrhu. Od ovog raskrižja, nakon 350 m ili 10 minuta hoda dolazi se na prijevoj između spomenuta dva vrha i drugog raskrižja: desno Vela Pliš, ravno Mlični vrh.

Za uspon na Velu Pliš prvo raskrižje je puno interesantnije jer vodi uz sam rub bukove šume po travnatom grebenu s lijepim i otvorenim vidicima prema jugoistoku i sjeverozapadu. Dok drugo raskrižje gotovo do pred sam vrh, vodi isključivo kroz bukovu šumu bez atraktivnih vidika.

Na spomenutom križanju, s lijeve strane makadamskog puta, na bukvi je ispisan naziv Mlični vrh sa strelicom koja označava smjer kretanja. Od ovog skretanja, dvadesetak metara dalje dolazi se na prijevoj i račvanje makadamskih cesta, na kojem treba skrenuti lijevo prema Mličnom vrhu. U početku ova makadamska cesta nije markirana, dok se markacije pojavljuju na jednom oštrom desnom zavoju spomenute makadamske ceste, nakon toga vrha planinarska staza je dobro markirana.

Od prethodno spomenutog prijevoja i drugog raskrižja, Mlični vrh je udaljen 1,9 km. Od toga na makadamsku cestu otpada 1 km, a ostatak od 900 m na lijepu planinarsku stazu. Nakon prijeđenih 600-tinjak metara po spomenutoj planinarskoj stazi, dolazi se na prijevoj između Mličnog vrha koji je označen na službenoj hrvatskoj topografskoj karti TK 25 i planinarski označenog golog Mličnog vrha do kojeg i vode markacije.

U ovom planinarskom izletu najprije se skrenulo desno i popelo 60-tak visinskih metara do Mličnog vrha TK 25. Do njega nema markirane planinarske staze ali je uspon kroz bukovu šumu vrlo ugodan. Sam vrh je u naravi uski goli greben koji vodi u snjeru sjeverozapada, na njemu se nalazi samo topografski kamen. Vidici sa njega su ometani visokom bukovom šumom pa je to valjda razlog što je za planinare Mlični vrh koji je potpuno bez šume i sa otvorenim vidicima na sve strane, izabran umjesto ovog bez izraženih vidika.

Sa prethodno spomenutog vrha treba se vratiti na prijevoj sa kojeg se stiže po markiranom planinarskom putu za 10-tak minuta.

Kada se dođe na ovaj vrh, dočeka vas jako lijepi vidikovc sa vidicima otvorenim na sve strane: prema zapadu lijepo se vidi Grobničko polje s autodromom, Kvarnerski zaljev i greben Učke, prema sjeveru vidi se Risnjak, Snježnik, Guslica i Grobničke Alpe. Prema istoku i jugoistoku vidi se Bjelolasica, Viševica, sjeverni dio Velebita, more s otocima: Krk, Cres i Lošinj.

S ovog vrha treba se vratiti usponskom stazom do prethodno spomenutog prvog križanja planinarskih putova na kojem se odvaja, u ovom slučaju lijevo, planinarska staza za uspon na Velu Pliš.

U početku uspona na Velu Pliš, planinarska staza vodi kroz visoku bukovu šumu, izlazi na njen rub i nastavlja po njemu do pod sam vrh. Ovaj dio uspona nešto je strmiji ali zato atraktivniji. Cijelo vrijeme otvoreni su vidici od sjeverozapada do jugoistoka. Obje staze za uspon na Velu Pliš sa ove strane, sastaju se na polovici puta prema vrhu. U nastavku vode dalje zajedno po hrptu do samog vrha Vela Pliš. I ovaj vrh je razgledan isto kao i prethodni Mlični vrh.

Vrh je označen gomilom kamenja u obliku male piramide. Desetak metara južno od vrha nalazi se limena kutija s upisnom knjigom, ispod koje je na stijeni ispisan naziv vrha s markacijom u obliku srca.

Sa ovog vrha slijedi spust grebenskom stazom do prijevoja između Vele i Male Pliši. U nastavku sa ovog prijevoja planinarska staza vodi po zapadnom obronku Male Pliši ( 959 m) i Gloga ( 900 m), nakon kojeg slijedi spust do Škrebutnjaka po nemarkiranom makadamskpm putu, na staroj cesti Zagreb-Rijeka. Od ove točke treba nastaviti po spomenutoj cesti 2,5 km do početne točke ovog izleta. Ako se izlet organizira sa dva automobila u tom slučaju ovaj zadnji dio pješačenja po regionalnoj asfaltnoj cesti se izbjegava i izlet završava u Škrebutnjaku.