Ako se na Platak dolazi iz smjera Zagreba, potrebno je s Autoceste Rijeka-Zagreb sići na čvoru kod Automotodroma Grobnik i starom cestom krenuti prema Zagrebu, te voziti narednih 8 kilometara. Skretanje prema Platku, koje se u tom slučaju nalazi s lijeve strane, dobro je obilježeno i lako uočljivo.
Ako se na Platak dolazi iz smjera Rijeke, također se kod Grobničkog polja prelazi na staru cestu za Zagreb i po njoj se vozi kao i u prethodno opisanom slučaju.
Kada se dođe na Platak, vožnju treba nastaviti po cesti Platak-Klana, do područja Suho, na kojem se nalazi Lovačka kuća Suho s desne strane ceste, na malo većem proplanku. U ovoj točki treba skrenuti lijevo, te proći otvorenu rampu. Potom treba nastaviti makadamskom cestom do proširenja na području zvanom Previjak, na kojem treba parkirati automobil.
Početna točka ovog planinarskog izleta nalazi se na prijevoju Previjak, jer je do ove točke makadamska cesta lako prohodna za terenska vozila. Za niže osobne automobile, zbog nekoliko vododerina, trebalo bi za početnu točku odabrati područje Suho, na makadamskoj cesti Klana-Platak, kod lovačke kuće Suho, kod koje se napušta spomenuta makadamska cesta, i nastavlja se lošijom, također makadamskom cestom, preko rampe koja zna biti spuštena ali se ne zaključava, slijedeća 2,4 km pješke, do prijevoja Previjak.
Na ovom prijevoju je veće križanje planinarskih staza. S lijeve strane parkirališta, u smjeru sjevera, na bukvi je smjerokaz za vrh Sljeme. U početku planinarska staza vodi po šumskom putu kojeg treba slijediti do manjeg metalnog smjerokaza na bukvi s lijeve strane, koji upućuje na skretanje desno, za vrhove Sljemei Grleš. Nakon skretanja slijedi malo oštriji uspon do samog vrha.
Sa ovog vrha, koji se u cijelosti nalazi u visokoj bukovoj šumi, nema nikakvih vidika. Jako lijepi vidikovac je udaljen nekoliko minuta zapadno od vrha, a na vrhu je i smjerokaz prema njemu. Sa ovog vidikovca izuzetno je lijep pogled na zapadni dio Grobničkih Alpa, Učku i Kvarnerski zaljev. Preporučuje se posjeta vidikovcu.
Nakon ovog vrha slijedi spust po izraženoj strmini, djelomično po kamenjaru, pa ako na planinarskoj stazi ima dosta opalog lišća, u uvjetima veće vlažnosti terena, treba paziti na proklizavanje jer je ispod lišća manji dio humusa koji se nalazi iznad glinene podloge. Uz malo pažnje ovaj spust nije zahtjevan.
Kada se dođe do sedla započinje jako oštar uspon na vrh Grleš, koji u jednom dijelu vodi po izraženom grebenu, sa kojeg se otvaraju lijepi vidici. Planinarska staza vodi po sličnom terenu kao i kod prethodnog vrha. Strmina je značajno veća pa se treba pažljivo uspinjati. Planinarska staza vodi kroz visoku bukovu šumu sve do samog vrha. Sa vrha nema nikakvih vidika.
Sa ovog vrha slijedi ponovo spust po jako izraženoj strmini koja ima slične karakteristike podloge kao i kod spusta sa vrha Sljeme, pa treba biti jako pažljiv. Na mjestima se treba spuštati doslovno od bukve do bukve. U najnižoj točki ovog spusta, izlazi se na makadamsku cestu koja spaja Platak sa područjem Hahlić. Na toj cesti treba skrenuti desno i za kratko dolazi se do kraja spomenute ceste, do okretišta kamiona. Na početku spomenutog okretišta kamiona, dolazi se do smjerokaza koji upućuje na smjer za vrh Gornik.
Uspon na obaj vrh je malo ali ne značajno blaži od onog na vrh Grleš. Karakteristike uspona cu slične pa ih ne treba ponovo ponavljati. Sam vrh se nalazi u visokoj bukovoj šumi bez ikakvih vidika. Spust do podnožja ovog vrha je sličan onom prethodno opisanom na prethodna dva vrha, pa ga ovdje ne treba ponavljati. Nakon spusta u podnožje ovog vrha slijedi lagani umjereni spust, najprije kroz visoku bukovu šumu a zatim po goleti do vrha Nebesa. Sa dijela spusta po goleti, otvaraju su lijepi vidici na cijeli Grobnički kraj i Kvarnerski zaljev.
Vrh nebesa je stjenoviti greben koji se proteže u smjeru sjever-jug. Na vrhu se nalazi gomila mljevenog kamenja, dok je isti označen jednom željeznom šipkom na vrhu koje je ostatak od nekadašnjeg tuljca u kojem se nekada nalazila upisna knjga. Sa ovog vrha pružaju se lijepi Vidici na: Obruč, Fratar, Suhi vrh, Učku, cijeli Kvarnerski zaljev, Grobničko polje i cijeli grobnički kraj, Kamenjak, u daljini masiv Velebita, prema istoku Primorski Klek a prema sjeveru Crni vrh.
Sa vrha Nebesa treba nastaviti spust po šumskoj cesti do križanja sa makadamskom cestom Kripanj-Platak. Na tom križanju treba skrenuti lijevo i nastaviti po spomenutoj makadamskoj cesti još 300-tinjak metara dok se ne dođe do križanja s drugom makadaskom cestom s desne strane. Na ovom križanju treba skrenuti desno na spomenutu makadamsku cestu i uspon nastavit po njoj do blagog silaska do veće ponikve a na njenoj južnoj strani je križanje makamske ceste sa šumskim putom. Tu treba skrenuti desno na šumski put i nastavit po njemu sve do križanja planinarskig staza ispod grebena vrha Primorski Klek. Na ovom križanju treba skrenuti desno i po travnato-kamenitom grebenu popeti se na vrh Primorski Klek.
Vrh Primorski Klek je razvidan kameniti greben koji se pruža u smijeru sjeverozapad jugoistok. Dugačak je stotinjak metara. Greben je potpuno gol a sam vrh je obrastao u visoku bukovu šumu. Pogled sa ovog vrha je neometan i otvoren je u svim smjerovima. Lijepo se vidi Grobničko polje, Kvarnerski otoci, Učka, Obruč, Fratar, Crni vrh, Guslica, Jasenovica i u daljini masiv Velebita.
Sa vrha Primorski Klek treba se vratiti na križanje planinarskih sataz pod njegovim grebenom, po istoj stazi po kojoj se obavio uspon. Dolaskom na to križanje treba skrenuti desno i slijediti planinarsku stazu sve do izlaska na makadamsku cestu na koju treba skrenuti desno i nastaviti po njoj do silaska na južnu stranu jedne veće ponikve. Kada se dođe do križanja sa napušenom šumskom cestom s desne strane, treba skrenuti na nju i nastaviti po njoj do slabo vidljivog smjerokaza za vrh Jasenovica, koji se nalazi na bukvi s desne strane.
Nakon ovog skretanja, slijedi jako oštar uspon na vrh Jasenovica, na kojem treba imati malo planinarske inventivnosti za izabrati najbolji smjer uspona. Planinarska staza nije ili je jako slabo markirana, pa se na markacije ne može osloniti. S orjentacijom bez navigacijskog uređaja, također nebi trebalo biti problema, jer se ide izravno na vrh.
Vrh Jasenovica je u naravi manja grebenasta golet koja je otvorena samo prema sjeveroistoku, dok je sa drugih strana obrasla visokom bukovom šumom koja ometa bilo kakve vidike. Ovaj otvoreni vidik vrijedan je prolivenog znoja u usponu, jer se lijepo vidi Risnjak, Snježnik, Guslica, Jelenc i čitav niz manjih bezimenih vrhova. Vrh je označen natpisom na drvetu i na jednoj većoj kamenoj ploči. Tuljak sa upisnom knjigom je razbijen.
Silazak s ovog vrha ja manje strm, nije pretjerano zahtjevan i jako je dobro markiran planinarskim i dodatno plavo-bijelim markacijama. Kada se spusti do makadamske ceste, pješačenje se nastavlja po njoj prateći smjer Platak i dolaskom do Lugarnice, izlazi se na asfaltnu cestu na kojoj treba skrenuti lijevo i kod smjerokaza za „Mali Dom“ skrenuti desno, a PD Sušak, kolokvijalno nazvan „Mali Dom“ je završna točka ovog lijepog planinarskog izleta.
Albumi sa slikama
Statistika i pregled staze
Vrijeme trajanja:
06 h 23 min
Visina polazišta:
1019 m
Visina odredišta:
1118 m
Minimalna visina:
1019 m
Maksimalna visina:
1330 m
Uk. vis. raz. uspona:
1117 m
Uk. vis. raz. silaska:
1019 m
Ukupna duljina:
15.7 km
Prosječni nagib:
15 %
Utrošak energije:
13509 kJ
Zahtjevnost staze:
Srednje teška
Markacija staze:
Djelomična
Tip aktivnosti:
- Planinarenje
Sezone:
- Proljeće
- Ljeto
- Jesen
Preuzmi GPS trag
Samo prijavljeni korisnici mogu preuzeti GPS trag.
Dijeli stazu
Trenutno ne postoji ni jedan komentar za ovu stazu.