Na križanju ispred hotela Alan, treba skrenuti desno u ulicu Put Bunara, zatim lijevo u Velebitsku i naposljetku desno u ulicu Blaženog Alojzija Stepinca i slijediti je do kraja asfaltirane ceste. Ovaj dio ceste prohodan je i za manje autobuse. Na kraju asfaltirane ceste uređeno je poveće parkiralište.

Ovdje se može ostaviti automobil i nastaviti pješke do Velikog Rujna. Sve je dobro opskrbljeno smjerokazima i markacijama.

Druga opcija je nastaviti desno makadamskom cestom koja vodi sve do kapelice Svete Bogorodice koja se nalazi na visoravni Veliko Rujno. Do ove točke može se doći osobnim automobilom. Tu treba parkirati automobil jer je to početna točka uspona ovog planinarskog izleta.

Od ove točke treba se vratiti po makadamskoj cesti 630 m. Tu je križanje na kojem treba skrenuti lijevo na drugu makadamsku cestu, po kojoj treba nastaviti do okretišta za kanione (1 km od polazišta) do kojeg se može doći dobrom makadamskom cestom prohodnom za sve vrste vozila, a nakon njega staza prelazi na slabiji makadamski put prohodan samo za terenska vozila, koji vodi kroz opožareni dio, do planinarskog smjerokaza koji upućuje na skretanje desno na građeni pješački put.

U ovom planinarskom izletu je napravljen prilaz po planinarkoj markiranoj stazi koja vodi po spomenutim makadamskim putovima, sa trenskim vozilom, do spomenute točke do koje se sa njm može prići a to je 1,6 km od početne točke kod kapelice. Ovo je učinjeno zbog kraćeg svjetlog dijela dana u vrijeme izvođenja ovog izleta, da bi se isti mogao završiti u jednom danu bez korištenja PS Struge. Zbog te situacije je u vrijeme traga dodano 30 minuta koje u svim drugim situacijama dobro dođu za zagrijavanje prije ovakvog zahtijevnog planinarskog izleta.

Od početka uspona po građenom pješačkom putu, odmah se ulazi u borovu a nakon toga u mješovitu šumu, kroz koju se oštrije uspinje sve do izlaska na greben Stražbenica ispod vrha Stražbenice.

Neposredno prije ove točke je vidikovac s kojeg se pruža nezaboravan vidik na cijelo područje Velikog Rujna i na Bojin Kuk. U nastavku planinarska staza vodi do Krajnjeg Briga kod kojeg se spaja na stazu koja dolazi od PD Paklenica, koja vodi ispod Lipog Briga, pa preko Perine Grede do ovog križanja planinarskih staza. Malo prija ovog križanja je izvor vode koji po ljeti presušuje, pa se na njega ne treba oslanjati.

Od ove točke slijedi vrlo oštar uspon uz Široki Brig do visoravni Buljma. S visoravni Buljma, ako nije maglovito, pružaju se lijepi vidici na okolne vrhove kao i na more i otoke, pa je to jako lijepo mjesto za predahnuti i uživati u pogledu. Do ove točke vodi građena staza, vrlo lijepo je izvedena, pa se strmiji dijelovi uspona vrlo lako i ležerno savladavaju. Kada se iziđe na visoravan Buljma, za 10-tak minuta po njoj se stiže do PS Struge.

Od PS Struge uspon se nastavlja po planinarskoj stazi koja upočetku vodi preko livada, nakon toga kroz bukovu šumu, sve dok ne dođe do ruba bazena gornje Struge, na kojem skreće desno i čini polu krug oko bazena kako bi se izbjegao gubitak dosegnute nadmorske visine, i vodi do izvora Marasovac. Na ovom izvoru, gotovo cijele godine, mogu se nadopuniti zalihe vode. Izvor presušuje u ljetnim mjesecima pa se na njega u to vrijeme ne treba oslanjati.

Nakon izvora Marasovac planinarska staza skreće oštro desno i uzdiže se iznad travnatokamenite padine, nakon toga skreće lijevo i nastavlja uspon dosta oštro uzbrdo, kroz rijetku bukovu šumu sve do izlaska na travnatu golet s koje se otvara jako lijep vidik na Zapadni Babin vrh (1741 m). Vidici su s ovog dijela uspona neometani su i nezaboravni. Nakon spomenute travnate goleti po kojoj planinarska staza vodi polako uzbrdo slijedi posljednji kratki jako oštar uspon po desnoj padini bezimenog vrha, do izlaska na prijevoj između njega i Zapadnog Babina vrha (1738 m).

Sa ovog prijevoja, može  se popeti na Zapadni Babin vrh. S lijeve strane Grebenske planinarske staze podignut je kamen na kojem se nalazi markacijska oznaka. Od tog kamena slijedi izravan uspon na ovaj vrh, koji u najvećem dijelu vodi po krupnijem siparu, koji nije jako težak za savladavanje. Na mjestima bez sipara busenovi su trave. Cijelo vrijeme uspona sam vrh je vidljiv. Staza do njega nije markirana i prepušteno je svakome da izabere svoj put. Kada se iziđe na vršnu točku, uočava se da je sam vrh u naravi greben dugačak 100-tinjak metara, na kojem se nalaze dvije malo veće grupe naslaganog kamenja, koje izgledaju kao zaklon od sjevernih vjetrova a moguće je da su u vrijeme Domovinskog rata služile kao osmatračnice.

Na grupi naslaganog kamenja koja se nalazi na sredini spomenutog grebena, na jednom većem kamenu snacrtana je strelica kao smjerokaz, koja upućuje da je vršna točka na drugoj naslaganoj grupi kamenja. Kod druge grupe kamenja, sa njene sjeverne strane, veća je kamena ploča (kamen živac), na kojoj je iapisano ime vrha i njegova nadmorska visina. Na kamenu piše samo „Babin vrh“ a obzirom da ima još jedan koji se nalazi zapadno od Svetog brda, koji ima isti naziv, pa da bi se ta dva vrha razlikovala, ovaj je nazvan „Zapadni Babin vrh“. Također, na spomenutom kamenu ispisana je nadmorska visina 1738 m, iako se u puno izvora navodi nadmorska visina od 1741 m.

Sa Zapadnog Babina vrha, ljepši su vidici nego sa susjednog Vaganskog vrha, koji su neometani u svim smjerovima i otvoreni su prema moru. Sa vrha slijedi silazak po grebenu do sedla između Bezimenog i ovog vrha. Sa sedla se treba spustiti po jugozapadnoj padini Bezimenog vrha do križanja planinarskih putova na kojem se prema jugu odvaja „Bukova staza“ sa Velebitskim planinarskim putom (Grebenskom stazom). Na ovom križanju treba skrenuti lijevo i nastaviti uspon spomenutom Grebenskom stazom.

Nakon ovog prijevoja planinarska staza gubi malo na visini, a vodi poprijeko po južnoj padini Babina Vrh, iznad dubokog ljevkastog bazena koji se nalazi na njenoj desnoj strani, a na tom dijelu uspona prvi put se otvara vidik na Vaganski vrh. U nastavku planinarska staza gotovo da ne dobiva ništa na nadmorskoj visini, a vodi po strmim padinama između Babin Vrh i Vaganski vrh. Na kraju ovog ravnog dijela uspona, planinarske staze skreće oštro lijevo i u dosta oštrom usponu kroz klekovinu, vodi do vrha. S vrha se pružaju nezaboravni vidici u svim smjerovima.

Albumi sa slikama

Komentari korisnika

Trenutno ne postoji ni jedan komentar za ovu stazu.

Statistika i pregled staze

Vrijeme trajanja:

05 h 05 min

Visina polazišta:

868 m

Visina odredišta:

1745 m

Minimalna visina:

868 m

Maksimalna visina:

1745 m

Uk. vis. raz. uspona:

1130 m

Uk. vis. raz. silaska:

254 m

Ukupna duljina:

10.7 km

Prosječni nagib:

15 %

Utrošak energije:

9692 kJ

Zahtjevnost staze:

Jako teška

Markacija staze:

Dobra

Tip aktivnosti:

  • Planinarenje

Sezone:

  • Zima
  • Proljeće
  • Ljeto
  • Jesen
Visinski graf staze
Graf puta staze

Preuzmi GPS trag

Samo prijavljeni korisnici mogu preuzeti GPS trag.

Dijeli stazu

Podijeli na FacebookuPodijeli na PinterestuPodijeli putem e-maila