Zavojane (Podastine) - Sveti Mihovil

Ako se dolazi autocestom A1, istu treba napustiti na izlazu Ravča. Kada se prođu naplatne kućice i kada se iziđe na nekadašnju regionalnu cestu Zagvozd-Vrgorac, treba skrenuti lijevo u smjeru Zagvozda i nastaviti vožnju oko 1,6 km i tu skrenuti lijevo na lokalnu cestu koja vodi prema selu Zavojane.

Zavojane su selo u vrgorskom kraju najpoznatije po tome što se u njemu 1951. godine rodio naš proslavljeni Himalajac i Mosoraš Stipe Božić na kojeg je zasigurno u najranijoj dobi izgled impozantnog Mihovila utjecao na buduće alpinističko usmjerenje.

Kada se dođe do crkvice posvećene Blaženoj Djevici Mariji, treba skrenuti desno, nastaviti vožnju do prvog mogućeg skretanja lijevi, na kojem treba skrenuti lijevo a nakon toga na prvom a poslije njega i na drugom križanju treba skrenuti desno. Ovo potonje skretanje vas vodi do zaselka Podstinje koje je početna točka ovog planinarskog izleta.

U masivu Vrgorskog gorja svojom veličinom i visinom ističu se gorski hrbati Šibenika, Matokita i Mihovila na kojemu je najviši vrh Sveti Mihovil (1247 m), kojeg zbog njegova piramidalnog izgleda nazivaju i dalmatinskim Matterhorn-om.

Markirana planinarska Staza započinje u zaseoku Podastinje. Početni dio uspona vodi po građenom putu, a oštar uspon je djelomično ublažen čestim zavojima.

U prvom dijelu uspona planinarska staza prolazi kroz manji klanac, preko sipara i na kraju kroz stijene do prijevoja. Cijelo vrijeme uspona do prijevoja pružaju se prekrasni vidici na polje, zaselak Podastinje, Dalmatinu i na Biokovo. Sa prijevoja otvara se lijep pogled na greben Svetog Mihovila, Matokit i na Veliki Šibenik.

Od prijevoja do vrha nema ugažene staze i hoda se po kamenjaru skačući s kamena na kamen. Planinarska staza je markirana, ali markacije su izblijedile i na puno mjesta zamjenjuju ih nakupine kamenja naslagane u obliku čunjeva ili malih piramidica. Stoga, valja više obratiti pažnju na traženje markacija, jer je planinarska staza teška za savladavanje i traži punu koncentraciju planinara, da bi se spriječile elentualne ozljede na ovako teškom kamenitom terenu, sve dok se ne dođe na vrh Sveti Mihovil (1245 m).

S vrha se pruža vidik koji će svakog planinara oduševiti.

Sjeverno od Mihovila i Zamihovlja najviša je zona Vrgorskog gorja. Radi se o gorskom hrbatu Šibenika s najvišim vrhom Veliki Šibenik. Ovaj vrh se nalazi istočno od linije Satulija – Mali Šibenik i Mihovil, a za razliku od Mihovila nije tako vizualno istaknut. Visoki prostor nastavlja se od Velikog Šibenika prema istoku nizom nešto nižih grebena s osnovnim smjerom pružanja prema istoku. Između uzvišenja Ober (1098 m) i Medviđa ploča (1076 m) nalazi se sedlo Milina zasida. Preko ovog prijevoja vodi jedina prometnica koja izravno spaja sjeverna izolirana sela Mijaca i Poljica Kozička s Vrgorcem.

Između Mihovila, Malog i Velikog Šibenika prostire se uvala – prostor Zamihovlja i Zamagorja. To je bilo područje za stočarstvo o čemu svjedoče ljetni - stočarski stanovi  (Pivci i Antunovića staje) smješteni u blizini lokve. Prema sjeveroistoku, prostor Zamagorja nastavlja se padinama koje završavaju uzvišenjima Velika Glavica (1034 m), Kalivret (1052 m) i Maleški brig (1000 m). Podno ovih uzvišenja, između 900 i 950 m nagib je ublažen, te se razvila zona manjih ponikava, kao što su  Ančića Dolac.