Kozjak je planina koja sa sjeverne strane okružuje grad Kaštela. Njegova je južna padina vrlo strma i klisurasta, a sjeverni kameniti obronci postupno prelaze u valovitu visoravan Zagore. To je u hrvatskomplaninarstvu najpoznatije popularno značenje naziva Kozjak, za razliku od manje poznatog ali znatno višegaVelikog Kozjaka iznad Kijeva u Zagori, 1207 m.
Planina Kozjak se proteže od Kliškog lanca na istoku, što Kozjak dijeli od Mosora, i dalje u zapadnom smjeru oko sve do prijevoja Malačka. Najupečatljiviji dio Kozjaka je južna stijena (16 km), koja je ujedno najduža u Hrvatskoj, mada razmjerno male visine (50 – 250 m).
Ime Kozjak vjerojatno je prijevod grčkog imena planine za što utemeljenost pronalazimo u obližnjem Trogiru, čije starogrčko ime Tragurion potječe od tragos = koza.
Najviši vrh ovog primorskog Kozjaka je Veli vrj (779 m) na istoku grebena iznad Kaštel Gomilice. U starijoj literaturi [6] se navode i imena za vrh: Sv. Luka ili Kozjak. Na zapadnom dijelu grebena je poznat Planinarski dom Malačka uz istoimeno sedlo, 466 m. Sveti Ivan Biranj (631 m) najviši je vrh zapadnog dijela Kozjaka. Malo zapadnije od vrha nalazi se kapela sv. Ivana koji se slavi kao zaštitnik Kaštel Lukšića.
S južne strane Kozjaka prevladava mediteranska flora, dok na sjevernim obroncima submediteranska flora. Cijeli Kozjak je isprepleten dobro označenim planinarskim stazama, a ima i četiri planinarska doma.
Tridesetak metara prije vrha nalazi se kamena crkvica Sv. Jure sagrađena na bedemu prapovijesne gradine. Na zidu crkvice nalazi se i metalni žig HPS-a.
Na prostoru vrha ima dosta raznih antenskih sustava, koji umanjuju ljepotu ovog mjesta. Vršna točka je istaknuta na manjoj stijeni a natpis imena je gotovo izblijedio. Na vršnom dijelu posebno oduševljavaju su vidici – jedinstveni na sve strane. Južno Solin, Split i otoci su kao na dlanu, na istoku vrhovi Mosora, Klis i Markezina greda, na sjeveru valovita visoravan, a prema zapadu greben Kozjaka.
Videopanoramu s vrha pogledajte: OVDJE
