Olimp je najviša planina u grčkoj i dom je bogova iz grčke mitologije. Nalazi se u Tesalijskoj ravnici, u blizini grada Larisa. Na Olimpu se nalazi značajan prirodni rezervat, zbog čega se ovaj masiv od 1983. godine nalazi na UNESCO – voj listi svjetske baštine.
Najviši vrh Olimpa je Mitikas, sa visinom od 2918 metara, njegovo ime na grčkom znači „nos“. Rame uz rame sa Mitikasom izidžu se Skolio (2909 m), Stefani (2866 m) i Skala (2866 m). Iako su ovo najpoznatiji vrhovi, na Olimpu ih ima na desetine. Točnije, visinu preko 2000 metara dostiže njih 46, a preko 1000 metara njih 47. Najviši Mitikas je osvojen 1913. godine od strane Christosa Kakalosa iz obližnjeg Litohora, švicarskog penjača Frederica Boissonasa, i Daniela Baud – Bovya.
Prema grčkoj mitologiji Olimp je dom dvanaest bogoa. Grci su smatrali da se na vrhu planine nalaze kristalne palače u kojima bogovi žive. Njih su sagradili Titani Kiklopi, a sva umjetnička dela stvorio je Hefest.
Planina je bogata biljnim svjetom. Na njoj se nalazi više od 1 700 biljnih vrsta, od kojih su neke veoma rjetke. Na Olimpu postoje brojna mjesta za boravak, kao i mnogi ugostiteljski objekti.
Penjanje na Olimp traje dva dana, mada se tamo može ostati i duže. Postoje lijepo uređene staze koje omogućavaju lako penjanje za sve koji nisu iskusni u planinarenju. U podnožju planine nalazi se Arheološki muzej, i to u drevnom Dionu. Ovo je bilo sveto mjesto Makedonaca, gde je Aleksandar Veliki prinosio žrtvu prije nego što je krenuo da osvoji svijet.
Olimp je zaista predivno mjesto za posjetiti. Na njemu se pruža osećaj kakav se ne može nigdje doživjeti. Moćna prošlost prošarana mitološkim pričama, kao i neukroćena priroda, sve to čini da je Olimp sjajna destinacija za planinarsko uživanje.
Prvi uspon na vrh Olimpa izveden je tek 2. kolovoza 1913., a u ekspediciji su bili Grk Christos Kakalos (čije ime nosi planinarski dom – refuge „C“) iz Litochora te Švicarci Frederic Boissonas i Daniel Baud-Bovy.
Olimp (grč.Ὄλυμπος, Olympos), prema legendi, nastaje od grčke riječii olambios, što u prijevodu znači „sjaji, svijetli“ – Svjetla planina. Dobar dio godine Olimp je prekriven snijegom, pored toga su specifična klimatska obilježja i nadmorska visina, vrhovi Olimpa često su prekriveni gustim slojevima magle i oblacima, što izaziva zastrašujuće ljetne grmljavine. Upravo, zbog tih karakterističnih vizualnih efekata, lako se može pretpostaviti da je kod starih Grka izazvao osjećaj strahopoštovanja, a time je Olimp postao sveto mjesto.
Blizina mora, bogata flora i fauna, padine Olimpa isprekidane dubokim klancima, potocima i slapovima, raznolikost boje tla i kamena, učinili su Olimp jedinstvenim spomenikom prirode te je od 1983. pod zaštitom UNESCO-a, a sama je planina proglašena nacionalnim parkom još 1938. godine. Njegovoj ljepoti se doista ništa ne može oduzeti niti dodati, pa je svako narušavanje tog prirodnog sklada zakonom zabranjeno.