Premužićeva staza je pješački, planinarski put koji prolazi vršnim dijelovima sjevernog i srednjeg Velebita. Staza je dugačka 57 km, a prvih 16 km (4 sata hoda) prolazi područjem NP Sjeverni Velebit.

Uobičajeni smjer kretanja je sa sjevera, od Planinarskog doma Zavižan (1594 m), preko prijevoja Veliki Alan (1412 m) do Oštarijskih vrata (927 m).

Staza je izgrađena u samo četiri godine, od 1930. do 1933., a zbog kvalitete gradnje i uklopljenosti u prirodni okoliš ova staza predstavlja biser graditeljstva pješačkih puteva u Hrvatskoj.

Nazvana je po šumarskom inženjeru Anti Premužiću (1889. - 1979.) koji je u to vrijeme bio građevinski referent u Direkciji šuma u Sušaku: on ju je projektirao, organizirao izgradnju i sudjelovao u njoj. Radove su izvodili brojni radnici iz podvelebitskih sela. Izgradnjom staze omogućen je pristup u najnepristupačnije i najljepše dijelove Velebita dotad poznate samo malom broju stanovnika.

Nije građena pomoću betona, cementa i suvremenih strojeva, već je primijenjena tehnika suhozidne gradnje koju su s koljena na koljeno prenosili stanovnici velebitskog podgorja.

Zidanim serperntinama, podzidima, polutunelima i mostićima prolazi kroz najdivljiji i najnedostupniji velebitski krš.

Trasirana je tako da nema velikih uspona, gotovo čitavo vrijeme se kreće na otprilike 1600 m nadmorske visine, a visinska razlika između najviše i najniže točke u cijeloj njenoj dužini je samo 200 m. Prosječni nagib je 10%, najveći je 20%, a prosječna širina staze je 1,2 m.

Staza je odlično obilježena i ugodna za pješačenje, a kako nema velikih uspona njome mogu proći i ljudi nenavikli na planinarenje. Ipak, valja imati na umu da je to planinarska staza i da na njen obilazak svakako valja polaziti uz odgovarajuću pripremu, opremu i opskrbu (pojedine dionice traju i po šest sati hoda). Cijela staza obično se prolazi u tri dana. (Izvor: Wikipedija)