Zavelim nije visoka planina. Najviši vrh Kolakovac visok je 1346 m. Istaknut je vršni greben koji se pruža u smjeru istok-zapad. Većih prostranih grebena nema.

U nižim predjelima obrastao je šumom dok je vršni greben travnat i gol.

Zavelim je od davnina poznat kao mjesto koje je bilo granica između dvije zemlje: Mletačka Republika i Tursko Carstvo, a danas je granica između Republike Hrvatske  i Bosne i Hercegovine, također on i zemljopisno dijeli TropoljeZagoru  i Hercegovinu. (https://www.dinarskogorje.com/zavelim)

Vrh je označen gomilom kamenja u koju je utaknut suhi štap, a tu je ugrađen i upisni tuljac u kojem se nalazi planinarski žig i upisna knjiga. Sjeveroistočno od vrha izgrađen je radar reflektor, koji je nadaleko vidljiv i može služiti kao orjentir pri usponu ako se ne slijedi markirana staza.

S vrha se pružaju nezaboravni vidici na Biokovo, Kamešnicu, Cincar, Tušnicu, Vran, Čvrsnicu i Matokit. Jako lijepi vidik je prema jezeru Buško blato.

Ime planine - etimologija:
Iako je oronim (planinski naziv) Zavelim najranije pribilježen u XVII.st., to ne znači kako isti od tada potječe. Riječ je Zavelim složena od prijedloga za i imenice velim, što se susreće jedino kao zemljopisni naziv (toponim; usporedi selo Velim). Velim je izveden od staroga pridjeva veli - velik, krupan-dodatkom sufiksa morfema - im. Umjesto veli u naše je vrijeme u upotrebi oblik velik. U govoru Imotske krajine i na širem okolnom prostoru čuje se prilog vele - mnogo, puno (usporedi i u čakavskim mjestima: Vela LukaVeli IžVelo Grablje). A to je ostatak bivšega oblika veli. (https://www.dinarskogorje.com/zavelim)