Bijele stijene (1.335 m) su dio masiva Velike Kapele i zajedno sa Samarskim stijenama imaju status strogog rezervata prirode(područje neizmijenjeno ili neznatno izmijenjeno ljudskom aktivnošću. Zabranjena je svaka aktivnost koja bi mogla narušiti izvornost i cjelovitost prirode). Malo gdje se priroda tako vješto poigrala prirodnim fenomenima kao u području Bijelih stijena. U nevjerojatno snježno bijelom kamenu priroda je formirala muzej kraških oblika-izmjenjuju se oblici vrata, arkada, stolova, tornjića, čunjića, amfiteatara, prsti, piramide, katedrale što se okomito uzdižu nad dubokim ponorima,gdje se stidljivo stišću male, zelene udoline koje se opet uzdižu u bogate gotičke, ljuskaste, prstenaste stijene. Bijele stijene su područje s izrazito velikom količinom padalina, ali nemaju niti jedan površinski tok ili vrelo.

Uspon na Bijele stijene za neke je najatraktivniji planinarski izlet u Hrvatskoj jer je priroda ovdje stvorila galeriju nevjerojatnih krških oblika. Znameniti prsti tj. uske šiljate stijene, jedan su od naših najeksponiranijih planinskih motiva. 

Najkraći uspon do Bijelih stijena započinje sa šumske ceste, tzv. Begove staze, i traje oko 1 h laganog hoda. Do Begove staze  se dolazi cestom iz Ogulina preko Bjelskog i Jasenka, a nakon što se prođe Jasenak treba skrenuti desno na šumsku cestu koja vodi za Tuk i Begovo Razdolje. Ovo skretanje je opskrbljeno smjerokazom, pa u nastavku treba samo slijediti smjerokaze i parkirati automobil na okretištu.

Od parkirališta planinarska staza za kratko vodi po makadamskoj cesti, sa koje skreće desno i nastavlja oštro u brdo, uhodanom šumskom stazom, sve do planinarskog skloništa „Miroslav Hirtz“. Od skloništa do vrha imaju dva puta, lakši i teži. Ovdje se opisuje teži uspon na vršnu stijenu. Na njemu penjaču treba malo smjelosti i spretnosti jer se treba u više navrata koristiti i rukama, dok su najizloženiji dijelovi osigurani sajilama i klinovima. Za kišnog vremena i mokrih stijena ovaj uspon može biti jako neugodan.

Vrh je označen natpisom na kamenu. U kamen na vrhu je ugrađen i planinarski žig.

Sa vrha pogled prekrasan. Prema sjeverozapadu pogled seže do slovenskog Snežnika, na drugu stranu do Velebita, a na dohvat ruke je tamna šumovita Velika Javornica. Vide se Stepenica, Piramida, Dvorac, Samarski vrh, Južna barijera, Klek, Bjelolasica je tu blizu preko puta ispred vas Ratkov vrh.

Albumi sa slikama

Komentari korisnika

Trenutno ne postoji ni jedan komentar za ovu stazu.

Statistika i pregled staze

Vrijeme trajanja:

00 h 49 min

Visina polazišta:

1001 m

Visina odredišta:

1301 m

Minimalna visina:

1001 m

Maksimalna visina:

1301 m

Uk. vis. raz. uspona:

357 m

Uk. vis. raz. silaska:

57 m

Ukupna duljina:

1.3 km

Prosječni nagib:

37 %

Utrošak energije:

1742 kJ

Zahtjevnost staze:

Srednje teška

Markacija staze:

Dobra

Tip aktivnosti:

  • Planinarenje

Sezone:

  • Zima
  • Proljeće
  • Ljeto
  • Jesen
Visinski graf staze
Graf puta staze

Preuzmi GPS trag

Samo prijavljeni korisnici mogu preuzeti GPS trag.

Dijeli stazu

Podijeli na FacebookuPodijeli na PinterestuPodijeli putem e-maila