Brest-PK Žbevnica-Špišasti vrh-Vrh Žbevnica-Trstenik-Vrh Gomila-Rašpor

Ako se dolazi iz pravca Rijeke, treba uzeti cestu A8 voziti u smjeru tunela Učka. Izlaskom iz tunela ulazi se u Istarsku županiju. Nastaviti vožnju A8 do čvorišta na kojem treba skrenuti za Lupoglav i Buzet. Od naplatnih kućica (naplata 30 kn) slijedi se cesta prema Lupoglavu do prvog raskrižja, na kojemu treba skrenuti desno na lokalnu cestu 5014 u smjeru Lanišća. U nastavku vožnje cesta vodi kroz mnogobrojna sela - Lanišće, Račja Vas, Rašpor, Trstenik do Bresta – početne točke uspona ovog planinarskog izleta.

Vrh Žbevnica, drugi je najposjećeniji vrh u Istri i nalazi se odmah poslije Vojaka, a ujedno on je i najzapadniji hrvatski vrh, viši od tisuću metara (1014 m). Sam put do planinarskog doma nije dug (oko 500 m s visinskom razlikom od 150 m), a planinarska staza je dobro markirana i  vodi u nekoliko serpentina koje ublažuju strmi uspon. Do doma se stiže za  nekih 10 minuta.

PK Žbevnica smještena je podno vrha Žbevnica, u lijepoj borovoj šumi, na 851 m nadmorske visine, na južnoj strani strme padine Žbevnice. To je obnovljena i vrlo lijepa planinarska kuća HPD-a Planik iz Umaga, otvara se prema potrebi i najavi. Pred kućom su na padini brojne klupe za odmor, a u blizini u šumi nalazi se izvor vode koji ljeti zna presušiti.

Na makadamskoj cesti iznad doma nalazi se raskrižje planinarskih putova na kojem treba skrenuti lijevo planinarskom stazom 112, koja vodi prema Špičastom vrhu, nakon kojeg se nastavlja dalje na vrh Žbevnica. Prvi dio planinarske staze slijedi makadamsku cestu  koja vodi preko područja zvanog „Staje“ i nakon prijeđenih 1 km, skreće desno i nastavlja polukružno kroz borovu šumu iz koje se izlazi na travnati hrbat i raskrižje putova na kojem treba skrenuti u smjeru Špičastog vrha. Na ovom križanju ulazi se na planinarsku stazu 114 zvanu  „Sakomanov put“ – o ovom putu više na linku: https://www.hps.hr/vijesti/

Dobro uhodani i markirani put vodi po travnatom grebenu sve do Špičastog vrha (957 m). Kod zadnje markacije podno vrha, napušta se Sakomanov put i započinje se uspon na Špičasti vrh.

U nastavku ovog planinarskog izleta, slijedi  silazak sa Špičastog vrha istim putom uspona do raskrižja, od kojeg se dalje nastavlja grebenskom  stazom do vrha Žbevnice.

Kada se nalazite na vrhu Žbevnice, stiče se dojam da niste na visini iznad 1000 m. Razlog tome što je hrbat prostran i zaobljen, prekriven niskom travom pogodnom za ispašu. Najviša točka Žbevnice označena je ozidanim kamenim kupom na kojem je ispisan naziv vrha s nadmorskom visinom, te da je to istaknuta točka IPP (Istarskog Planinarskog Puta). U neposrednoj blizini vrha na kamenoj stijeni je ugrađen metalni tuljac sa upisnom knjigom i žigom.

Raskrižje sa smjerokazima i vremenom hoda do odredišta. Tako je od vrha Žbevnice do vrha Gomile istaknuto potrebno vrijeme hoda od 2 h i 45 minuta.

S ovog vrha treba slijediti planinarsku stazu 106 (dionica Žbevnica-Trstenik) prema slijedećem odredištu ovog planinarskog izleta – vrhu Gomila. Spust započinje po travnatom grebenu zvanom Propišćina po blagom nagibu staze sa koje se otvaraju lijepi vidici na vrh Gomile i naselja Dane i Vidice, gdje i završava ovaj greben Žbevnice. 

Nakon prijeđenih 1,7 km, grebenska staza izlazi na markiranu makadamsku cestu kojom se silazak nastavlja još 600 m do izlaska na raskrižje planinarskih putova na asfaltnoj cesti (između Trstenika i Bresta). Na tom mjestu staza presjeca asfaltnu cestu, ulazi na šumski planinarski put koji vodi kroz visoku borovu šumu preko Koprivskih njiva i Valarija do sela Trstenik.

Kada se dođe u selo Trstenik, staza nastavlja kroz selo i odmah iza crkve ulazi na planinarski put 200 koji vodi do vrha Gomile. Staza je dobro markirana probija se prema jugoistoku kroz nisko šumsko raslinje. Nakon 20 minuta laganog hoda otvara se lijepi vidik na selo Trstenik i greben Žbevnice. U nastavku uspona slijedi blago polegnuti dio planinarske staze koja ubrzo dovodi do raskrižja podno vrha Gomile, na kojem treba nastaviti ravno stazom 200 prema vrhu Gomila.

Od ovog križanja započinje nešto oštriji uspon po jugozapadnoj padini sve do vrha Gomile do kojeg se stiže za 20-ak minuta. 

Sa ovog vrha slijedi silazak istim putom uspona do makadamske ceste i raskrižja putova, na kojemu treba skrenuti lijevo prema selu Rašpor. Od ovog križanja nastavlja se silazak stazom 210 koja u prvom dijelu vodi makadamskom cestom u dužini 950 m, a nakon njega ulazi na dobro markiranu planinarsku stazu, koja vodi kroz šumu, i nakon 15-ak minuta dovodi do izvora vode iznad samog sela, a zatim nastavlja dalje kroz selo do spomenika i izlaska na lokalnu asfaltnu cestu - između Račje vasi i Trstenika. Tu i završava ovaj planinarski izlet za čije izvođenje treba imati dva automobila.