Brest » Žbevnica

Na zapadnom dijelu Ćićarije nalazi se posebno lijepi razgledni greben Žbevnica u blizini državne granice Hrvatske i Slovenije -  pruža se u smjeru Dinarskog gorja ( sjeverozapad – jugoistok) od granice sa Slovenijom do lokalne ceste koja vodi od Bresta prema Trsteniku u dužini 3,6 km. Na njegovom hrptu ističu se tri karakteristična vrha: glavni vrh Žbevnica (1014 m), Špičasti vrh (957 m), te Progan (931 m).

Žbevnica je najzapadniji hrvatski vrh viši od tisuću metara (1014m). Pripada Ćićariji i građen je od vapnenca, sa svake strane ima veliku i strmu šumovitu padinu ali se hrbat diže iznad šumskog pojasa i pokriven je bujnom travom sve do samoga vrha. Porjeklo naziva vrha nepoznato je.

Sam hrbat je zaobljen, širok i predstavlja pravi prirodni botanički vrt. Vrh se izdaleka prepoznaje po malom, umjetnom, kamenitom povišenju, pokriven je pitomom livadom i ne daje dojam visine ali pogled s njega je čudesan.

Cijela Istra kao na dlanu od Ćićarije, Plominskog zaljeva, sve do Tršćanskog zaljeva. Ako puše bura i zrak je bistar u daljini se vide Alpe a još dalje strše talijanski Dolomiti.

Iznad sela Bresta, oko 35 minuta ispod vrha, nalazi se planinarska kuća Žbevnica na 851 m nadmorske visine. To je kuća HPD-a Planik iz Umaga, čiji je članovi otvaraju po najavi.

Od sela Brest prema Trsteniku (cesta br. 5014) treba voziti 2.0 km do početne točke uspona na Žbevnicu.

Na tom mjestu je proširenje koje je pogodno za parkiranje automobila. Planinarska staza u početku vodi po makadamskoj cesti, a nakon toga po livadama po malo oštrijem usponu do hrpta.

Kada se iziđe na travnati hrbat treba nastaviti uspon po njemu do samog vrha. Vrh je označen ozidanim kamenim kupom poput stoga sijena.

Na njemu je natpis VRH, zatim ŽBEVNICA te 1014, nadmorska visina. Također je istaknuto da je to točka IPP (Istarskog Planinarskog Puta). Nedaleko od vrha u kamen je ugrađen metalni tuljac sa žigom.