Planinarski izlet na Čvrsnicu, koja je biser u hercegovačkom reljefu, uvjek je poseban užitak i zadovoljstvo za svakog planinara i ljubitelja prirodnih ljepota. Svi smjerovi uspona su lijepi ali onaj koji vodi iz kanjona Dive Grabovice, je najljepši i najatraktivniji.

Kanjon Dive Grabovice usječen je oko sedam kilometara u masiv Čvrsnice, i ubraja se u najljepše Hercegovačke kanjone. Početak kanjona nalazi se oko 35 km sjeverno od Mostara, na mjestu gdje se litice Čvrsnice obaraju u kanjon Neretve, a kanjon završava stijenom Velikog Kuka, koja sa svojih 1350 metara visine predstavlja najvišu stijenu na Balkanu.

Stijena Velikog Kuka veliki je zahtjevan alpinistički izazov. Prvi put je ispenjana 1939. godine. Alpinistički uspon na Veliki Kuk počinje iz bivka Žiško, koji se nalazi u podnožju stijene, a u idealnim uvjetima zahtjeva dva dana penjanja, uz noćenje u stijeni.

Do bivka Žiško vodi markirana planinarska staza, koja počinje na makadamskoj cesti malo prije šljunčare, gdje je i postavljena informativna tabla za uspon do Bivka Žiško. Na tom mjestu nema pogodnog prostora za parkiranje automobila, pa je bolje izlet započeti kod informativne table za uspon do lovačke kuće Žljeb, koja se nalazi 300-tinjak metara prije spomenute informativne table. Tu ima mjesta za sigurno parkiranje automobila.

Staza najprije vodi kroz gustu grabovu a potom kroz visoku bukovu šumu. Staza je lagana i ugodna za pješačenje. Za njeno savladavanje ne treba posebna oprema, a ona sama ne zahtjeva posebne vještine, a za njeno svladavanje. Za ovu dionicu treba odvojiti približno 1,5 sati hoda. Do bivka Žiško može se doći i kroz suho riječno korito. Taj put pruža lijepe vidike ali je i puno teži od opisane staze te zahtijeva dobru kondiciji i spretnost, budući da se u koritu nalaze brojne kamene gromade i druge prepreke koje je potrebno svladati.

Kanjon Dive Grabovice otkriva svu surovost, ali i neizmjernu ljepotu Čvrsnice, i samim tim je privlačan planinarima i ljubiteljima prirode, koji se stalno vraćaju da bi uživali u njegovoj divljoj ljepoti. Kod bivka Žiško je i izvor vode ali za vrućih ljetnih dana na njega se ne može osloniti, pa svu potrebnu tekućinu treba ponijeti sa sobom.

Od bivka Žiško do izlaska na stijenu Velikog Kuka, planinarska staza je označena i osigurana klinovima i sajilama, a popularno se zove „via ferrata“, mada ovaj naziv i nije baš prikladan u usporedbi sa ferratama koje se susreću u Alpskim planinarskim destinacijama. Staza se vrlo oštro uspinje suhim koritom kroz koje se u proljeće obrušavaju bujice i za njeno savladivanje nije potrebno posebno alpinistčko znanje niti vještine. Na par mjesta potrebno je malo smjelosti. Obavezno treba nositi kacigu jer postoji opasnost od obrušavanja sitnijeg materijala. Za one planinare koji imaju problema sa visinom, treba nositi i alpinistički pojas i osigurati se na kritičnim prijelazima preko stijene. Od bivka Žiško na 660 m do ulaska u šumu pod Velikim Kukom na oko 1180 m nadmorske visine, ugrađene su troje ljestve, brojne sajile i potporni puteljci. Ovaj dio puta je i najzahtjevniji. Staza nije preporučljiva za one koji se boje visine i nisu dobro kondicijski pripremljeni. Stijene su dosta kršljive i dolazi do čestog odronjavanja sitnog kamenja.

Na ovom dijelu je slab satelitski signal pa gpx tragovi nisu pouzdani ali zbog konfiguracije terena i nemogućnosti da se pogriješi, to nije niti važno. Nakon izlaska na greben, satelitski signal je dobar i gpx tragovi su potpuno pouzdani. Sljedećih 300 m strmog uspona kroz šumu je znatno lakši iako može biti nezgodan ako je lišće mokro pa planinarska staza postane jako klizava. Prizori tokom ovog dijela su izuzetno fascinantni kao i nakon izlaska u gornje dijelove gdje se pružaju fantastični vidici na doline ispod a i okolne litice. Staza se dalje penje kroz šumu te kasnije izlazi na karakteristične krašku visoravan masiva Čvrsnice.

U nastavku staza vodi po visoravni i dolazi do napuštenih Peharovih stanova. Tu je i izvor vode za kojeg nismo utvrdili da li presušuje ljeti, pa se na njega ne treba potpuno osloniti. Kod spomenutih stanova je križanje planinarskih puteva na kojem treba skrenuti desno, a nakon skretanja za 20-tak minuta se stiže do planinarskog doma Vilinac.

Od planinarskog doma „Vilinac“ počinje markirana planinarska staza za Pločno i vodi nazad po istoj stazi po kojoj se penjalo, do križanja kod Peharovih stanova. Staza prolazi pored izvora pitke vode koji je blizu planinarskog doma (5 minuta), pa je na njemu moguća obnova zaliha vode. Slijedeći izvor vode se nalazi neposredno prije križanja na kojem se odvaja lijevo staza za Veliki Kuk i Bivak na Čvrsnici, a ravno nastavlja staza prema Pločnom. Tu su Peharovi zarušeni i napušteni stočarski stanovi. Na ovom križanju su istaknuti svi smjerovi osim onog koji vodi prema vrhu Pločno, pa treba pripaziti da se ne napravi greška u orjentaciji. Dalje staza se počinje spuštati i do svoje najniže točke gubi oko 400 m nadmorske visine na prijeđenoj udaljenosti od 3,7 km, zatim nastavlja oko 2 km bez značajnijeg penjanja ili spuštanja, a nakon toga stiže na križanje s planinarskom stazom koja dolazi iz Masne Luke, a na tom križanju treba skrenuti lijevo. Ovaj dio staze je nešto naporniji za savladavanje jer vodi kroz kamenjar i potreban je dodatni oprez i nešto veća koncentracija, a dobro je markirana za uspone koji se izvode bez snježnog pokrivača.

Od spomenutog križanja započinje uspon na Pločno. Staza najprije ide po grebenu kroz klekovinu, nakon toga stiže na sipar ispod samog vrha, kojeg savladava u vrlo oštrom usponu na vrh Pločno. Vrh je zauzet sa telekomunikacijskim objektom kojeg čuva vrlo ljubazna grupa vojnika. Iza građevine je izgrađen betonski geodetski stup na kojem je istaknuta nadmorska visina vrha. U objektu se nalaze planinarski žigovi.

S vrha se pružaju nezaboravni vidici u svim smjerovima, a posebno se ističu vidici na cijelu Čvrsnicu, Veliki Jelenak, Postibrdo, kanjon Drežnice, Čabulju, Prenj, Visočicu, Bjelašnicu i Vran. U nastavku se treba vratiti do križanja planinarskih puteva i na njemu treba skrenuti lijevo. Nakon toga slijedi 2,5 km dobro uhodane staze koja vodi gore-dolje sve do grebena iznad Borićevca, s tada slijedi oštrija strmina do područja Borićevca. Do ove točke može se prići i automobilom pa ona može biti i završna točka izleta. Kada se prođe prva vikendica s desne strane, treba pripaziti na markacije jer neposredno iza nje staza skreće desno, vodi kroz mješovitu šumu, održava je, lagano se uspinje a nakon toga spušta do crkve u Masnoj Luci. To je i završna točka ovog izleta.

Albumi sa slikama

Komentari korisnika

Marino Vidović ∙ 20. Kolovoz 2021

Zbog oštećenih sajli i dotrajalih markacijskih oznaka ne preporučuje se kretanje feratom Veliki Kuk na Čvrsnici

Statistika i pregled staze

Vrijeme trajanja:

12 h 02 min

Visina polazišta:

245 m

Visina odredišta:

1206 m

Minimalna visina:

239 m

Maksimalna visina:

2228 m

Uk. vis. raz. uspona:

2929 m

Uk. vis. raz. silaska:

1968 m

Ukupna duljina:

30.2 km

Prosječni nagib:

19 %

Utrošak energije:

25421 kJ

Zahtjevnost staze:

Jako teška

Markacija staze:

Dobra

Tip aktivnosti:

  • Planinarenje

Sezone:

  • Zima
  • Proljeće
  • Ljeto
  • Jesen
Visinski graf staze
Graf puta staze

Preuzmi GPS trag

Samo prijavljeni korisnici mogu preuzeti GPS trag.

Dijeli stazu

Podijeli na FacebookuPodijeli na PinterestuPodijeli putem e-maila