Gornja Nakovana » Sveti Ilija

Početna točka ovog uspona je na prijevoju Gornja Nakovana (Nakovanj), a do nje se stiže asfaltnom cestom 6 km sjeverozapadno od Vignja. Na tom mjestu se nalazi rampa na početku makadamske ceste. 50 metara sjeverno od rampe napravljeno je proširenje kao mali parking, pa tu treba parkirati automobil.

Od rampe do okretišta Podpišćet vodi makadamski put. Ako je rampa otvorena moguće je doći automobilom do ovog okretišta i na taj način skratiti put 3 km. Od okretišta Podpišćet započinje uspon po dobro uhodanoj i označenoj stazi koja vodi kroz visoku makiju, koja u ljetnim vrućim mjesecima pruža ugodnu hladovinu. Ovaj dio uspona završava kod lovačke kućice, koja je postavljena sredinom 80-tih, od strane lovačkog društva za potrebe lova na muflone.

Na livadi ispred stare lovačke kućice je smjerokaz na raskrižju planinarskih putova na kojem je ispisano odredište i vrijeme hoda. Na ovom mjestu staza kojom smo došli od okretišta spaja se sa stazom koja vodi iz Bilopolja. U nastavku planinarska staza vodi kroz borovu šumu sve do planinarskog doma kod kojeg se ova staza spaja sa onom koja dolazi iz Ruskovića.

Ovaj planinarski dom zidan u kamenu, dao je sagraditi Nadvojvoda Karlo von Habsburg, zbog lova na čaglje, te je tom prilikom napravljen i put iz zaseoka Urkunici, kao i pojilo za životinje. Na stotu godišnjicu (2008. god.) planinarsko društvo Sv. Ilija iz Orebića uz potporu lokalnih vlasti počelo je sa obnovom kuće. Danas je kuća u potpunosti obnovljena nalazi se na 800 m nadmorske visine.

Od planinarskog doma staza još neko vrijeme vodi kroz borovu šumu, a potom prolazi kroz kamenjar i kršku golet obraslu travom i mediteranskim biljem. Sam vrh je obilježen manjim drvenim križom oko kojeg je veća gomila kamenja – ostaci kapelice Sv. Ilije iz 17 stoljeća. Na stijeni je ugrađena ploča na kojoj je ispisano ime vrha i nadmorska visina. Uz to, tu je ugrađen i metalni planinarski žig u tuljac sa upisnom knjigom posjetitelja.

Sv. Ilija je najviši vrh poluotoka Pelješca. Zbog visine i izdvojenog položaja Pelješca to je jedan od najširih i najljepših vidikovaca u hrvatskim planinama. Nalazi se na zapadnom kraju poluotoka. Masiv oko vrha Sv. Ilije proteže od sjeveroistočne do jugozapadne obale poluotoka, te je 6,5 km dug i oko 2,5 km širok. Jedna legenda kaže da je vrh bio nazvan Perunovo brdo, po starom slavenskom bogu Perunu, gospodaru gromova. Crkva Sveti Ilija na vrhu je izgrađena u 16 ili 17 stoljeću, te je bila uništena od strane mnogih udara gromova u 19 stoljeću i nikada nije ponovno obnovljena.

Sa vrha je zadivljujući pogled prema sjeveru na Hvar i Biokovo, te prema Korčuli, Mljetu i Lastovu sa južne strane. Ova staza je najlakša jer savladava najmanju visinsku razliku, a najduža je. Za ovaj vrh postoji puno upozorenja da je pun zmija i ne zove se bez razloga Zmijino brdo.

Preporuka je da se u ovaj uspon kreće propisno obuven i odjeven, što zbog zmija, što zbog kamenjara.