Hajdučke Vrleti » Veliki Vran

Vran planina uzdigla se između Čvrsnice i Ljubuše, iznad Duvanjskog i Dugoga polja, u četverokutu između Rame, Tomislavgrada, Jablanice i Posušja. Vran se spominje u dalekoj prošlosti, a naročito u vrijeme turske vladavine na ovim prostorima. U sedamnaestom stoljeću spominjanje Vrana često je vezano uz ime narodnog junaka Mijata Tomića. Poznat je i po legendi o Divi Grabovčevoj. U vremenu neposredno nakon Drugog svjetskog rata preko Vrana su vodile mnoge staze kojima su Ramljaci nosili duhan iz Hercegovine i tako pokušavali nešto zaraditi za svoje obitelji.

Početna točka uspona je kod restorana „Hajdučke Vrleti“. Tu treba parkirati automobil. Uspon na vrh je dosta jednostavan ali dosta zahtjevan i naporan.

Jednostavan je zbog toga jer je snalaženje lagano. Cijelo vrijeme uspona se vidi vrh.

Staza uspona nije markirana, jako je zahtijevna a tragove u prilogu treba shvatiti uvjetno, kao orjentir. Na usponu se treba boriti sa zatravljenim kamenjarom, visokom i gustom crnogoričnom šumom. Kao šlag na tortu dođe nekoliko puta probijanje kroz gustu klekovinu. Ovu stazu bih preporučio samo planinarima koji nemaju problema sa orjentacijom i koji vole ovakve izazovne uspone. Kao nagrada za trud su izuzetno lijepi i gotovo nestvarni vidici. 

Markacije se pojavljuju tek na križanju sa planinarskom stazom koja dolazi iz smjera Kedžare. U usponu se savladava oko 900 m visinske razlike. Vran planina se pruža pravcem zapad – istok, od Duvanjskog polja do Sovićkih vrata. Najviši vrh Vrana je Veliki Vran 2074. m.

S južne strane Vrana pruža se kraško polje koje prema zapadu završava s Blidinjskim jezerom. Sa sjeverne strane, od Prokosa do Kedžare prevladava prilično kamenit prostor koji je nekada služio za ispašu ovaca, jedan dio ovoga prostora je pod crnogoričnim šumom i makijom.

S vrha se pružaju nesmetani vidici u svim smjerovima. Vrh je označen s hrpom kamenja u koju je zataknut suhi drveni kolac. Neposredno pored ove gomile je metalni tuljac s upisnom knjigom i žigom.