Jelova Ruja – Visočica (1619 m) – PS Struge – Buljma – Paklenica (Ramići)

Ovdje se opisuje prilaz do Jelove Ruje iz Gospića od crkve Navještenja Blažene Djevice Marije. Od ove točke treba voziti državnom cestom D25 prema Karlobagu. Nakon 9,4 km stiže se do raskrižja za Rizvanušu na kojem treba napustiti cestu D25, i skrenuti lijevo na usku asfaltiranu cestu, pa po njoj proći kroz Rizvanušu, a točno 2 km od raskrižja s D25 prestaje asfaltna cesta a tu je i kraj sela. U nastavku treba voziti ravno po dolini lošijom cestom, te na raskrižju udaljenom1,2 km od kraja asfalta treba nastaviti još 200 m ravno i skrenuti desno uzbrdo makadamskom cestom. Kod vožnje ovim dijelom treba paziti na mjesta gdje je voda oštetila kolnik. Treba slijediti ovu cestu sve dok se s desne strane ne primjeti nekadašnja trafostanica, a petstotina metara dalje je raskrižje makadamskih cesta zvano Zobinovac.

Zobinovac je udaljen 7,1 km od skretanja s D25. Na njemu treba nastaviti ravno uzbrdo, po zavojima. Na jednom lijevom zavoju udaljenom 2,4 km od križanja Zobinovac, ne smije se otići ravno nego nastaviti lijevo a 300-tinjak metara dalje otvorena rampa kroz koju treba proći i nastaviti do prijevoja Ravni Samar koji je ujedno i najviša točka ove makadamske ceste, nalazi se na 1175 m nadmorske visine a udaljena je 10,8 km od skretanja s D25. Sljedeće križanje je udaljeno 14,6 km od D25, a na njemu smjer desno je za Panos, Šugarsku Dulibu i Veliki Stolac a smjer lijevo vodi do lugarnice i devastiranog skloništa Jelova Ruja. Tu treba skrenuti lijevo i parkirati automobil kod devastiranog planinarskog skloništa Jelova Ruja.

Planinarska staza od spomenutog planinarskog skloništa vodi prema istoku, uzbrdo, kroz šumu zvanu Paljevina sve dok ne dođe do raspuća na kojem smjer desno vodi preko Njivice na Stap, a smijer ravno položito obronkom Zelenog vrha (lijevo u dnu ponikve stanovi Marasa paljež) pa Suvom dragom uzbrdo do zaselka zvanog Hajduk.  Nakon ovog zaselka nastavlja desno uz obronak Ražanačkog vrha (1239 m) i dalje kroz Suvu dragu u kojoj zavija lijevo, uzbrdo, obronkom Trošeljeva vrha (1445 m), pod čijim hrptom dolazi do raspuća na kojem se lijevo odvaja staza preko Jurina samara (1375 m) na Golovrke (1368 m), a par koraka dalje desno skreće staza (prema Debelom kuku), što preko Ražanačkog plandišta i Čirjakove drage dolazi na Jasiku. Na spomenutim raspućima ne treba skretati lijevo ni desno nego nastaviti ravno uzbrdo do se dođe na hrbat Trošeljeva vrha. Sa ovog hrpta slijedi spuštanje u travnat dolac Trošeljevac pa kroz šumu uzbrdo do kosnica na vrhu Ravnog samara, nakon kojeg slijedi uspon kroz Krivi gaj do obnovljenog planinarskog skloništa Gajtanov dom, pored kojeg je očišćena i obnovljena gusterna u kojoj sada voda zadovoljava visoke standarde pitkosti.

Od planinarskog skloništa prekrasan je pogled na travnate obronke i vršni dio Visočice iako se ne vidi i sam vrh koji se nalazi sakriven nešto istočnije. Planinarska staza se najprije oštro uspinje, a nakon toga nešto položenije južnom padinom prve vršne glavice, pa ponovno oštar uspon na drugu glavicu, s koje se konačno otvara pogled na sam vrh. 

Visočica (1.619 m) iako ne najviši jedan je od planinarima najdražih vrhova Velebita, istaknut vrh osovljen nad strmom ličkom padinom Velebita. Zahvaljujući svojem položaju jedan od najljepših vidikovaca na cijelom Velebitu i bez sumnje najljepši vidikovac s kojeg se pruža pogled na Liku te se vidi gotovo cijeli Velebit sa svojim vrhovima od Zavižana do Crnopca.

Sa vrha slijedi kratki spust do mjesta na sedlu, stotinjak metara pod vrhom, gdje se nalazi metalna kutija sa upisnom knjigom i planinarskim žigom. Na vršnoj travnatoj glavici, ovog osamljenog velebitskog vrha nalazi se srušeni betonski stup sa natpisom imena i visine vrha. Cijelom završnim usponom po travnatoj goleti, sa planinarske staze se pružaju široki vidici, koji svoj puni doživljaj postižu na samom vrhu sa kojeg pogled puca na sve strane svijeta.

Sa vrha Visočice slijedi dosta oštar spust, po travnatom terenu i kamenjaru,  prema Selinama. Nakon Selina nastavlja se prema Rudinama na kojima ima planinarsko sklonište koje je koristila HV. Sklonište je sačuvano, unutra je peć, ima nešto od suđa i par ležaja. Preporuka je ne hodati okolo jer postoji mogućnost da je nešto od minsko-eksplozivnih sredstava ostalo u blizini. Sa vrha Seline dobro se vidi pravac kretanja prema pašnjaku Rudine. Naime, planinarska staza vodi preko pet velikih krških polja na kojima su markacije izlizane pa je istu teško pratiti bez navigacije ili planinarske karte. Također se ne preporučuje skretanje sa iste radi sumnjivog terena na kojem može biti zaostalih minsko-eksplozivnih sredstava.  

Prvo i ujedno najmanje polje se zove Rudine, koje treba obići desnim rubom do ulaska u šumu, kroz koju se uspinje na prijevoj između Počiteljskog vrha i Jelovca a nakon toga silazak do slijedećeg polja-ponikve Jančarica. Kroz šumu je markacija solidna, a uz planinarsku stazu, gotovo cjelim putem rastegnute žice koje su ostale od Domovinskog rata a služile su za komunikaciju između položaja Hrvatske vojske.

Nakon prolaska polja Jančarica, planinarska staza vodi opet kroz šumu, pa izlazi na slijedeće krško polje - ponikvu Oglavinovac koje je još veće od Janjčarice. Preko polja prolazi nekadašnji  Počiteljski put kojim su Ličani išli prema Rujnu i Starigradu i obrnuto, Dalmatinci prema Lici - Počitelju, koji nije markiran, te djelom prolazi kroz Ribnička vrata koja su minski sumnjiva, pa ga treba izbjegavati. Polje je ogromno a markacije su  izlizane i loše, pa treba oprezno tražiti mjesto gdje put opet ulazi u šumu. Slična situacija je i sa slijedećim i najvećim poljem koji se zove Javornik ili Badanjski doci. 

Sa ruba Javornika treba pronaći markirani ulaz u šumu kod Velike ruje. Ruja označava vrelo žive vode koja polagano kaplje. Zavisno od doba godine one mogu i presušivati i pojačavati. Dakle kod te ruje put ulazi u šumu kroz koju nastavlja dok ne stigne do krškog polja Struge kroz koje se treba držati lijeve strane dok se ne dođe na raspuće na kojem se ova staza križa sa onom koja dolazi iz Paklenice preko Buljme do PS Struge. Na ovom raspuću treba skrenuti desno na dobro ugaženu i označenu stazu, koja vodi preko visoravni Struge do Buljme.

Sa Buljme se pruža nezaboravni vidik na cijelu Paklenicu i dobar dio otoka i Jadranskog mora. Planinarska staza nastavlja oštro nizbrdo niz Široko brig, a nakon njega niz Krajni brig na kojem skreće lijevo niz južni obronak Perine grede, pa također južnim obronkom Lipog i Čavlinova briga do odredišta u zaseoku Ramići u NP Paklenica.