Sunger-Brestova draga-Bitorajske bijele stijene-Bitoraj-Peršova kosa-Jožina plan-Titov dolac-Brestova draga-Sunger

Burni Bitoraj se smjestio na sučeljavanju kontinentalnih i jadranskih utjecaja, podneblje mu je promjenjivo, s čestim snažnim zračnim strujanjima i velikim količinama padavina na njegovoj sjevernoj padini. Odatle i potječe onaj dio u nazivu “burni”.

Autocestu Zagreb-Rijeka treba napustiti na čvoru Ravna Gora. Nakon prolaska naplatnih kućica, vožnju treba nastaviti u smjeru Mrkoplja. U Mrkoplju, na križanju ceste 5069 po kojoj se stiže u ovo mjesto, sa cestom 5091, treba skrenuti desno i voziti do mjesta Sunger. Automobil treba parkirati na parkiralištu pored crkve koje je početna točka ovog planinarskog izleta.

Ako se želi skratiti stazu uspona, automobilom se može doći do zaselka Brestova Draga što skraćuje put za 3 km. Do spomenutog zaselka vodi asfaltna cesta a skretanje za njega u mjestu Sunger je jako dobro obilježeno sa saobraćajnim znakovima.

U ovom planinarskom izletu, kao što je prethodno navedeno, to nije učinjeno nego je uspon započeo na prakiralištu pored crkve u mjestu Sunger. Od parkirakišta treba nastaviti ulicom Sunger do kućnog broja 76 i tu skrenuti lijevo. U naravi se čini da je to i posljednja kuća s lijeve strane ceste. U nastavku uspona, planinarska staza vodi po malo lošijem lokalnom putu koji vodi u šumu, zaobilazi se prolazak kroz privatna dvorišta, i dolazi se na makadamsku cestu, koja ima rampu i koja može biti zaključana. Markacija do ove točke gotovo da i nema. U nastavku uspona, kada se prođe spomenuta rampa, markirana planinarska staza vodi po njoj, markacije su dosta rijetke i stare, pa ih je gotovo nemoguće sllijediti bez lutanja, pa je bolja opcija, dvjestotinjak metara naprijed od spomenute rampe, skrenuti lijevo i nastaviti uspon uz rub šume po seljačkom putu, što je učinjeno u ovom planinarskom izletu. Nakon nekoliko stotina metara spomenuti put uz šumu izlazi na zapušteni put kojeg su koristiti seljaci za zaprežna kola, i koji vodi po vrhu lijevog obronka kotline, kroz koju vodi prethodno spomenuta makadamska cesta. Za kratko, nakon izlaska na spomenuti obronak, dolazi je do dosta gusto markirane planinarske staze i više nema nikakvih problema sa snalaženjem do izlaska na asfaltnu cestu u zaselku Brestova Draga.

Izlaskom na asfaltnu cestu u spomenutom zaselku, treba skrenuti desno i nastavit dalje po njoj do križanja sa makadamskom cestom sa lijeve strane. Na desnom ćošku ovog križanja nalazi se smjerokaz koji upućuje na skretanje na makadamsku cestu za nastavak uspona na Bitoraj.

U nastavku uspona, slijedeća 4,4 km, planinarska staza najprije vodi po ovoj makadamskoj cesti 1,6 km, skreće sa nje na Šumarijski put i vodi po njemu 1,2 km do ponovnog križanja sa makadamskom cestom na koju skreće lijevo i nastavlja po njoj 0,8 km, nakon toga na jednom malo oštrijem lijevom zavoju, nastavlja ravno, napušta makadamsku cestu i nastavlja po Šumarijskom putu slijedećih 0,8 km. Na skretanju sa zadnje spomenutog Šumarijskog puta, započinje dosta oštar uspom do Bitorajski Bijelih Stijena, po planinarskoj stazi.

Bitorajske bijele stijene se nalaze oko 150 m nadmorske visine, ispod vrha Bitoraj.

Ulaskom u ovo „carstvo propasti i nedohoda“, kako za Bitorajske Bijele stijene davno reče D. Hirc, ulazimo u labirint ogoljelih bijelih vertikala visokih na nekim mjestima i preko stotinu metara. One okružuju duboke i nedogledne vrtače, s bujnom vegetacijom planinskih vrtića.

Kruništa bijelih stijena kao da su filigranski izrezbarena. Mnogobrojni neobični oblici kraške erozije kao što su duge škrape sa kao nož oštrim bridovima, veliki čunjevi i draperije, čine ukras ovih visokih litica između kojih se nalaze uski prolazi, hodnici, vrata i sl. Ako se popnemo na najviše dijelove stijena, moguće je bolje sagledati grandioznost ovih bijelih kulisa i veličinu vrtača unutar njih. Bitorajske bijele stijene su mala oaza velebnog krša, koji se u ovom dijelu Hrvatske predstavlja kao najljepši primjer kraške erozije sa zamamnim i jedinstvenim vapnenačkim oblicima. Planinarska staza prolazi odmah pored njih, kako je naznačeno na smjerokazu 3 min., treba ih obvavezo posjetiti. Neki markancionisti i u nekim planinarskim vodičima navode dva toponima „Imperator“ i „Savjetnik“ za dva najizraženija izdanka ovih stijena. Potvrde za spomenute nazive nema na nijednoj službenoj topografskoj karti. Tko god je dao spomenuta imena, dobro je učinio jer ljepota ovih kamenih glavica, ponosno ih nosi.

U nastavku uspona, planinarska staza vodi u manjih serpentinama, kroz visoku prozračnu bukovu šumu, do križanja sa grebanskom stazom. Nakon skretanja desno na ovom križanju planinarskih staza, slijedi 10-tak minuta uspona do vršne kamenite glavice Burnog Bitoraja.S vrha je vidljiv velik dio Gorskog kotara, od Risnjaka i Bjelolasice do Bijelih stijena.

U nastavku ovog planinarskog izleta, sa vrha slijedi pješačenje po grebenskoj planinarskoj stazi do kamenite razgledne glavice „Peršove kose“. Ova glavica predstavlja i kraj vršnog grebena na kojem se gotovo ništa ne gubi na nadmorskoj visini. Nakon ove kamenite glavice, planinarska staza vodi dosta oštro nizbrdo do križanja na kojem treba skrenuti lijevo u smjeru Sungera. Nakon skretanja, planinarska staza najprije vodi malo ukoso uzbrdo da bi nakon toga započeo drugi jako strmi spust sve do „Jožine plani“, koja je u naravi mala travnata zaravan. Na njoj je mali potok – ponornica, s pitkom vodom, gdje se zadržavaju mnoge životinje radi pojila.

Nakon prolaska ovog travnatog proplanka, planinarska staza izlazi na Šumarijski put, koji je jako strm i u naravi vododerina, po kojem se dolazi na križanje sa makadamskom cestom koje se nalazi na području zvanom „Titov dolac“. Na ovom križanju treba skrenuti lijevo na makadamsku cestu, po kojoj je se u fazi uspona 1,6 km pješačilo, a koja sada vodi slijedeći 5 km do zaselka Brestova Draga. Od ovog zaselka do početne točke uspona, stiže se na način kako je opisano u fazi uspona.