Sunger-Brestova draga-Titov dolac-Jožina plan-Peršova kosa-Bitoraj

Burni Bitoraj se smjestio na sučeljavanju kontinentalnih i jadranskih utjecaja, podneblje mu je promjenjivo, s čestim snažnim zračnim strujanjima i velikim količinama padavina na njegovoj sjevernoj padini. Odatle i potječe onaj dio u nazivu “burni”.

Autocestu Zagreb-Rijeka treba napustiti na čvoru Ravna Gora. Nakon prolaska naplatnih kućica, vožnju treba nastaviti u smjeru Mrkoplja. U Mrkoplju, na križanju ceste 5069 po kojoj se stiže u ovo mjesto, sa cestom 5091, treba skrenuti desno i voziti do mjesta Sunger. Automobil treba parkirati na parkiralištu pored crkve koje je početna točka ovog planinarskog izleta.

Ako se želi skratiti stazu uspona, automobilom se može doći do zaselka Brestova Draga što skraćuje put za 3 km. Do spomenutog zaselka vodi asfaltna cesta a skretanje za njega u mjestu Sunger je jako dobro obilježeno sa saobraćajnim znakovima.

U ovom planinarskom izletu, kao što je prethodno navedeno, to nije učinjeno nego je uspon započeo na prakiralištu pored crkve u mjestu Sunger. Od parkirakišta treba nastaviti ulicom Sunger do kućnog broja 76 i tu skrenuti lijevo. U naravi se čini da je to i posljednja kuća s lijeve strane ceste. U nastavku uspona, planinarska staza vodi po malo lošijem lokalnom putu koji vodi u šumu, zaobilazi se prolazak kroz privatna dvorišta, i dolazi se na makadamsku koja ima rampu koja može biti zaključana. Markacija do ove točke gotovo da i nema. U nastavku, kada se prođe rampa, markirana planinarska staza vodi po njoj, markacije su dosta rijetke i stare, pa ih je gotovo nemoguće sllijediti bez lutanja, pa je bolja opcija, dvjestotinjak metara dalje skrenuti lijevo i nastaviti uspon uz rub šume, po seljačkom putu, što je učinjeno u ovom planinarskom izletu. Nakon nekoliko stotina metara spomenuti put uz šumu izlazi na zapušteni put kojeg su koristiti seljaci za zaprežna kola, i koji vodi po vrhu lijevog obronka kotline, kroz koju vodi prethodno spomenuta makadamska cesta. Za kratko, nakon izlaska na spomenuti obronak, dolazi je do dosta gusto markirane planinarske staze i više nema nikakvih problema sa snalaženjem do izlaska na asfaltnu cestu u zaselku Brestova Draga.

Izlaskom na asfaltnu cestu u spomenutom zaselku, treba skrenuti desno i nastavit dalje po njoj do križanja sa makadamskom cestom sa lijeve strane. Na desnom ćošku ovog križanja nalazi se smjerokaz koji upućuje na skretanje na makadamsku cestu za nastavak uspona na Bitoraj.

Od Brestove Drage pa do križanja planinarskih staza u Titovom dolcu, staza uspona vodi po dobroj makadamskoj cesti. Na križanju planinarskih staza u Titovom dolcu treba skrenuti desno na šumarijski put, koji je u naravi vododerina i koji vodi kroz prosjeku uzdiže do Jožine plane, male travnate zaravni. Na njoj je mali potok – ponornica, s pitkom vodom, gdje se zadržavaju mnoge divlje životinje radi pojila.

U nastavku uspona, od Jožine plane uspinje se oko 2–3 km preko grebena, sa nekoliko izrazito strrmih uspona, do izlaska na Peršovu kosu, koja je u naravi jedna istaknuta kamenita glavica sa lijepim vidicima. Od Peršove kose pa do vrha vodi planinarska staza kroz razvidnu visoku bukovu šumu, stalno po ili pored vršnog grebena, sa kojeg se sa sjeverne strane povremeno otvora pogled prema Mrkoplju i Sungeru, a šumom je zatvoren prema jugu i prema moru. Tek na jednom vidikovcu malo prije vrha, pogled donekle otkriva dio mora s otocima Krkom i Cresom. S vrha je vidljiv velik dio Gorskog kotara, od Risnjaka i Bjelolasice pa do Bijelih stijena.