Vaclavov grebenski put

Kada se prijeđe Krčki most, vožnju ntreba nastavit prema gradu Baška. Na prijevoju, prije spuštanja u uvalu u kojoj je spomenuti grad, puno je oznaka i informativnih tabla, to je prijevoj Treskavac, koji je početna točka ovog planinarskog izleta. Na samom prijevoju ima dovoljno mjesta za parkiranje puno automobilu. Uspon u početku kreće makadamskim putem, nakon toga nastavlja po asfaltnoj, pa ponovo po makadamskoj, i opet po asfaltnoj cesti do smjerokaza za skretanje desno u smjeru vrha Obzova.

Prvi dio uspona vodi kroz šumu i sa njega nema nikakvih otvorenih vidika.

Asfaltna cesta završava na ljesi sa kojom je ograđeno privatno zemljište, neposredno prije nje se skreće desno na planinarsku stazu, koja još kratko vodi kroz visoku makiju do izlaska na Krčku golet.

Na križanju planinarskih staza, nakon izlaska iz šume, treba odabrati smjer desno koji vodi na vrh Obzova preko Velog vrha. Od spomenutog križanja planinarskih staza, uspon se nastavlja dalje po malopoloženijoj stazi uspona, da bi na kraju krenula malo oštrije uzbrdo do Velog vrha.

Nakon Velog vrha treba nastaviti uspon do najvišeg Krčkog vrha Obzove (569 m), sa kojega se otvaraju neometani vidici u svim smjerovima. Sa ovog vrha se vidi gotovo cijeli nastavak uspona po ovoj grebenskoj stazi. Ako vas taj pogled na ostatak puta prestraši, moguće je skratiti pješačenje i spustiti se strmom planinarskom stazom u Dragu Bašćansku. Inače, ako se nastavlja po grebenskoj stazi, treba krenuti prema vrhu Zminja. Planinarska staza vodi pretežno po kamenjaru, spušta se malo u terensku depresiju sa nekoliko Vrtača, da bi se u nastavku uzdizala prema vrhu Zminja. Ovaj dio uspona je lagan i relaksirajući.

U nastavku pješačenja, od vrha Zminja pješačka staza vodi prema vrhu Veliki Hlam. Čitav ovaj dio je pretežno kameniti sa tu i tamo pokojom manjom livadom.

Negdje na pola puta između spomenuta dva vrha, pješačka staza se spušta po serpentinama u jedan klanac, iz kojeg se uzdiže nazad, ponovo u serpentinama, na drugu njegovu stranu i nastavlja dalje prema Velikom Hlamu. Spomenuta terenska depresija iznosi oko 50 metara nadmorske visine. Pola kilometra prije vrha Veliki Hlam, polazi se preko prijevoja Lipica na kojem je smjerokaz mogućih planinarskih nastavaka pješačenja.

Od Velikog Hlama do vrha Vogranj, pješačka staza vodi po grebenu sa jako lijepim vidicima na Rab Goli otok preostali dio Krka i gotovo cijeli Massive Velebita. Pješačiš se po nešto manje Kamenitoj stazi pa bi se moglo reći da je ovo kamenito travnata staza.

Nakon vrha Vogranj, slijedi spust do prijevoja Bratinac, na kojem se nalazi veće križanje planinarskih staza. Od ovog prijevoja treba nastaviti do toponima Mrgar.

U nastavku uspona, moguće je i dalje pješačiti po grebena pa preko Vidikovca doći na prijevoj podno vrha Bag. Druga opcija je nešto duža ali nije manje zanimljiva. U ovom planinarskom izletu, od Mrgara produženo je dalje poludesno, i nastavljan spust u uvalu Mrmna iz koje se ponovo uzdiže pa ponovo spušta u uvalu Podgromača, obilazi se uz Rt Škuljica i na kraju se ponovo spušta u uvalu Rupa iz koje se izdiže do prijevoja podno vrha Bag. Na ovom lijepom pješačenju uz more, sa lijepim vidicima na otoke Rab, Goli i Prvić, ima svoju cijenu u dva malo veća spuštanja u terensku depresiju i ponovo izlazak iz nje. Za one planinare koji nemaju kondicije, ne preporučuje se ova opcija planainarenja nakon Mrgara, jer je puno zamornija ali kao benefit dobije se liep pesažni okoliš pješačenja gotovo uz more.

Hodajući ovom stazom, uočava se obilje specifičnih markacija u raznim bojama. Takozvane šarene češke oznake nisu napravljene kako se češki turisti ne bi gubili i stradali na otoku, pokušavajući ostvariti svoju fantastičnu zamisao ljetnog planinarenja u japankama. Nekoć je uprava otoka Krk, prvenstveno zbog manjka ljudi, ali vjerojatno i zbog zainteresiranosti, upravo Česima dala pravo da obilježe i održavaju staze na Krku te su šarene markacije i danas aktivne.

Od prijevoja podno vrha Bag, samo je desetak minuta malo oštrijeg uspona na vrh, sa kojeg se pružaju najljepši vidici na grad Bašku.

Sa vrha Bug treba se spustiti do križanja planinarskih staza na kojem treba skrenuti desno. Odmah nakon skretanja pješačka staza vodi u serpentinama, po siparu, dosta oštro stranu, izlazi na dobru pješačku stazu, koja najprije vodi po gleti a nakon toga kroz visoku borovu šumu prema mjesto Baška.. Završna točka ovog planinarskog izleta, je parkiralište na zapadnom dijelu duge pješčane plaže umjesto Baška.