Veliki Kozjak (ili zagorski Kozjak) kameniti je gorski greben iznad mjesta Kijevo u Dalmatinskoj Zagori između Vrlike i Knina, za razliku od planinarski poznatijega ali znatno nižega primorskog ili Malog Kozjaka iznad Kaštela, 779m.
Veliki Kozjak je donedavna u hrvatskoj javnosti bio zamalo nepoznat i uglavnom zanemaren u planinarstvu, povijesti i egzaktnim znanostima, jer leži između susjednih viših i poznatijih grebena Dinare i Svilaje. To je u cijeloj Hrvatskoj doslovno najmanje poznati gorski greben viši od 1.000 m, pa su mnoga hrvatska niža brda poznatija i puno bolje opisana od Velikog Kozjaka. Stoga su zamalo jedini koji su ga dosad bar donekle istražili, bili samo hrvatski geolozi zbog dopunjavanja geološke karte Hrvatske.
Veliki Kozjak je po građi trokutasta kraška visoravan koja se od jugozapada postupno uzdiže do visina 1.000-1.200 m, a prema istoku se naglo obrušava klisurastim strminama iznad Kijeva. Zato je lakše pristupačan od zapada, dok su njegovi visoki istočni odsjeci uglavnom prohodni s alpinističkom opremom.
Najviši vrh tog grebena na sjeveroistoku je piramidalni stjenoviti Bat (1.207 m) s dolomitnim stijenama, koje iz Kijeva podsjećaju na velebitske kukove.
Drugi visoki vrhunci duž njegova grebena na jugu spram Vrlike još su klisurasti Mijatovac 1.100 m (s 2 špilje pri vrhu), Crna Glava 1.106 m i najjužnija zaobljena Kunica 1.101 m iznad sela Maovice kod Vrlike. (Izvor: Wikipedija)
Na vrhu je natpis imena vrha, metalna kutija s upisnom knjigom te u stijenu ugrađen planinarski žig. Tridesetak metara sjeverno od vrha, izgrađen je veliki metalni, bijelo obojeni križ, okrenut prema Kijevu, a vidljiv s velike udaljenosti.
S vrha se pružaju vidici u svim smerovima. Posebno je upečatljiv pogled na Dinaru na kojoj se ističu njeni vrhovi Sinjal i Badanj. Lijep je vidik i prema vrhu Svilaje.
Videopanoramu s vrha pogledajte ovdje: OVDJE
