Sve planine Dalmatinske Zagore su vapnenačke građe, visoke, strme, surove, sa siromašnom vegetacijom. Tu spadaju planine: - Dinara – koja je prirodna granica između Bosne i Dalmacije.
Usponi na Dinaru su vrlo zahtjevni jer su dugi, strmi i naporni te zahtijevaju iskustvo i kondiciju. Najviši vrh dinare je Dinara (1831 m) ili Sinjal, kako ga neki zovu. U HPO spada i Badanj (1281 m). - Kamešnica - planina čiji veći broj vrhova pripada BiH.
Na hrvatskoj strani je Glavaš (1308 m). Niži dijelovi planine obrasli su šumom, a viši šikarom i pašnjacima, pa je vidik dobar na sve strane. Na tom dijelu nije bilo ratnih djelovanja, stoga je slobodno kretanje bez straha od zaostalih mina. - Svilaja – dinarska planina vapnenačke građe.
Od svih dinarskih planina najviše ima vegetacije. Jedini sigurni put na najviši vrh Svilaju (1508 m) je iz Zelova, budući da je sjeverni dio bio zona razgraničenja i pun je minskih polja. - Promina - malena osamljena planina koja pripada dinarskom vapnenačkom gorju.
Tijekom domovinskog rata to područje je bilo obuhvaćeno ratnim djelovanjima, pa je prepuno minskih polja. Zato je potreban veliki oprez i penjanje je moguće jedino cestom koja je sigurna od mina, stoga se tako dolazi do vrha Čavnovka (1147 m).
Žig nije na vrhu koji se nalazi pored telekomunikacijske antene, već u planinarskoj kući Promina koja je na 850 m. - Kijevski Kozjak - planina sjeverozapadno od Svilaje.
Najveći vrh je Bat (1206 m) s kojeg se pruža prekrasan pogled prema Dinari, Svilaji, Promini i Petrovom Polju.
