Treskavica je planina u centralnoj Bosni i Hercegovini, koja se svojim južnim obroncima, kod Kalinovika, spušta u Hercegovinu. Uzvišenjem Hojta vezana je na zapadu sa Bjelašnicom. Na zapadu je i Visočica od koje je dijeli rijeka Ljuta. Od Sarajeva je udaljena oko 30 km. Pripada lancu dinarskih planina. Dobila je ime po čestim manjim zemljotresima.

Za vrijeme posljednjeg rata od 1992 – 95 planina je bila poprište mnogobrojnih borbi pa je to razlog da su poslije rata na njenim prostranstvima zaostala mnoga neeksplodirana ubojita sredstva. Međutim, istinski zaljubljenici u prirodu, uspjeli su, na prvom mjestu planinari, urediti i označiti sigurne staze i za ostale ljubitelje ove planine.

Treskavica se moće podijeliti na dva dijela. Sjeverni dio se naziva Bosanska ili Trnovska Treskavica, južni dio Hercegovačka, Humska ili Kalinovačka.

Najviši vrh Treskavice iznosi 2.088 metara nadmorske visine i karakterističan je po tome što ga planinari zovu trima različitim imenima. Za jedne je on Paklijaš, za druge Đokin toranj, a za treće Mala ćaba. Naziv Paklijaš odnosi se na područje malo južnije od vrha koje je dobilo ime zbog nepristupačnosti i surovosti terena. Naziv Đokin toranj je po metalnom objektu koji je tu bio izgrađen kao sklonište, a koji se veže za arhitektu, planinara, po imenu Đoka, koji je dao ideju za gradnju tog objekt. Danas od objekta ostala su samo metalna vrata što se mogu vidjeti na vrhu. Objekt nije izdržao ratne i meteorološke uvjete. Ime Mala ćaba, je povijesno. To je stari naziv za vrh koji mještani iz sela u podnožju Treskavice od davnina koriste a vezan je za posjećivanje vrhova u određenom danu u godini iz religijskih razloga.

Izdvajaju se i vrhovi Oblik (1876 m) i Suve Lastve (2000 m). U stijenama Treskača, Zubova, Oblika, Ćabenskim i Nikolinim stijenama, ispenjan je veliki broj alpinističkih smjerova. 

(Izvor: https://bs.wikipedia.org/wiki/Treskavica)