Srednja Bosna je centralna regija u Bosni i Hercegovini. Na sjeverozapadu graniči sa Bosanskom krajinom, na zapadu sa Tropoljem, na jugu sa Hercegovinom, na istoku sa Sarajevom, a na sjeveroistoku sa Tuzlanskom regijom.

Administrativno pripada Federaciji BiH i podijeljena je između Srednjobosanskog kantona i dijela koji se nalazi u Zeničko-Dobojskom kantonu. Srednja Bosna je kolijevka državnosti Bosne i Hercegovine. Najveći gradovi su Zenica i Travnik. Karakteristična je po čaršijama koje je osnivalo bosansko plemstvo kako bi se ojačala rubna područja tadašnje Osmanlijske carevine (poput Gornjeg i Donjeg Vakufa, Prusca).

Srednjobosanske čaršije su poznate po očuvanju višestoljetne bosanske tradicije (dovišta, nekropole stećaka, narodni običaji, bosanski jezik, ikavica itd.).

U Fojnici se nalazi Fojnički grbovnik i Ahdnama.

U Gornjem Vakufu je pronađen rukopisni tursko-bosanski rječnik pisan neshi pismom.

U blizini Prusca se nalazi najveće dovište muslimana u Evropi, Ajvatovica.

Srednja Bosna područje je između peripanonskoga dijela na sjeveru i bosansko-hercegovačkoga visokoga krša na jugu.

Građena je od mezozojskih vapnenaca i dolomita te paleozojskih škriljevaca i eruptiva. Zbog nečistoće vapnenca i nepropusnih stijena ondje nema krša. U njezinu se središtu izdižu Vranica (2110 m), Šćit (Štit, 1781 m) i Bitovnja (1742 m). Područje je ispresijecano riječnim dolinama pretežitog smjera pružanja jug– sjever, s mnogim međuplaninskim kotlinama, od kojih je najveća sarajevsko-zenička.

Odredišta ovog područja