Pojam slovenske Istre označava najsjeverniji i sjeverozapadni dio istarskog poluotoka između Kvarnerskog zaljeva i Tršćanskog zaljeva. Proširuje se od Jadranskog mora prema zapadu prema Kraški rob i Bržanija na istoku, a od talijanske granice prema sjeveru prema rijeci Dragonja ili hrvatskoj granici na jugu. Ovo je vrlo slikovito i raznovrsno područje, obilježeno vinogradima, maslinama i mediteranskim voćkama.
Slavnik je najviši vrh na sjevernom dijelu slovenske Istre. To je kraško područje koje graniči na sjeveru sa Motarskim podoljem, na jugu sa Crvenom Istrom, na zapadu sve do Kozine, a prema istoku do Brgudskog podolja. Stoga, staro goropisno ime nije samo vrh Slavnik, već se odnosi i na gorsko područje slovenske Ćićarije, koje se naziva Slavniško Podgorje – skraćeno Slavnik. Hrbat je građen od vapnenca i dolomita, do 850 m visine Slavnik je obrastao grmljem i šumom, a iznad toga vrh je obrastao travom.
Na obali se proizvodi morska sol i fleur de sel; more ima ribu u izobilju; tartufi se mogu naći u šumama i livadama. Tu su i stabla kestena, začinsko bilje i začini, kao i mnoštvo divljih životinja. Najvažnije mjesto u regiji je romanička crkva Presvetog Trojstva u selu Hrastovlje. Crkva seže još početkom 12. stoljeća i poznata je po zidnim freskama, osobito prikazu Plesa smrti. Osim slikovitih kamenih sela, u regiji su tri poznata drevna primorska mjesta: Koper, Izola i Piran.
