Slovenija zauzima područje na dodiru Alpa, Panonske nizine i Dinarida te Mediterana. Pretežito je planinska zemlja; najvećim dijelom obuhvaća Alpe i alpsko predgorje (42% površine) s Dinarskim kršom (28%). Nizina ima samo na sjeveroistoku zemlje (peripanonska Slovenija) i u primorju.
Južnovapnenačkim, visokim Alpama, koje se pružaju na sjeveru i sjeverozapadu, pripadaju Julijske Alpe (Triglav, 2864 m, najviši je vrh Slovenije), Kamniško–Savinjske Alpe (Grintavec, 2558 m) i Karavanke (Stol, 2236 m). Građene su uglavnom od trijaskih vapnenaca, osim Karavanki, kod kojih se javljaju i paleozojski škriljevci i eruptivne stijene.
Na sjeveroistoku zemlje pružaju se nastavci Središnjih Alpa – Pohorje (Črni vrh, 1543 m) i Kozjak. Središnji dio zemlje obuhvaća predalpska sredogorja i pobrđa: Tolminsko, Cerkljansko, Škofjeloško, Posavsko hribovje i dr. Ona su odvojena dolinama rijeka i kotlinama, među kojima se ističe Ljubljanska kotlina s Barjem.
Na jugu je Dinarski krš, u kojem prevladavaju mezozojski vapnenci i dolomiti; čine ga planinske zaravni i bȉla te polja (Laško, Cerkniško, Ribničko) Notranjskoga i Dolenjskoga s razvijenim krškim oblicima (Postojnska i Škocjanska jama); glavni planinski lanac čine Trnovski gozd–Hrušica–Nanos–Snežnik (1796 m). Dinarskomu kršu na jugoistoku pripada i Suha krajina, s obiju strana gornjokrške doline, te Bela krajina, u porječju srednjega toka Kupe.
Predalpsko-peripanonski kraj na istoku zemlje sastoji se od ravnica uz Muru i Dravu, dolinâ Save (Zasavje), Savinje i Sutle te brdovito-brežuljkastoga kraja između njih (Slovenske gorice, Haloze, Goričko, Kozjansko, Macelj, Ravna gora). Slovensko primorje zahvaća krajnji sjeverozapadni dio Istre. To je ravničarski, uski priobalni pojas, građen većim dijelom od eocenskih flišnih naslaga.
Klima je u Alpama planinska, u ravnicama istočnog dijela umjereno kontinentalna, a u primorju submediteranska. Srednja siječanjska temperatura zraka kreće se od –8 °C u visokim Alpama (2500 m visine), –2,5 ºC u kotlinama i na sjeveroistoku zemlje do 5 ºC u primorju, a srpanjska od 5 ºC u Alpama, 19 do 20 ºC u srednjoj Sloveniji pa do 23 ºC u primorju. U najvećem dijelu Slovenije padne 1000 do 1600 mm oborina, u Alpama 1600 do 3000 mm, a u Prekomurju i na Jadranskom primorju 800 do 1000 mm. U kotlinama su česte magle.
Slovenija je bogata rijekama, pretežno planinskima, brzoga toka i velikoga pada; većinom pripadaju crnomorskomu slijevu. Najdulja je rijeka Sava (221 km u Sloveniji) s pritocima Savinjom, Ljubljanicom, Mirnom, Krkom i djelomice pograničnom Kupom (slovenski Kolpa), zatim Drava (142 km) s Murom i Dravinjom. Najdulja rijeka jadranskoga slijeva je Soča s pritocima Idrijicom i Vipavom. U kršu se nalaze ponornice Ljubljanica, Temenica, Pivka, Reka. Prevladavaju alpska glacijalna jezera: najveće je Bohinjsko (3,18 km²), a poznata su još Bledsko (slovenski Blejsko) i Triglavska jezera.
(Izvor: https://www.enciklopedija.hr)
