Karavanke, planinska skupina u južnom dijelu Južnih vapnenačkih Alpa, u graničnome području Slovenije i Austrije. Pružaju se u smjeru istok–zapad, u duljini od 110 km. Na sjeveru su ograničene Celovačkom kotlinom (Austrija), a na jugu dolinom Save i Kamniško-Savinjskim Alpama (Slovenija). Dijele se na tri glavna usporedna pojasa: sjeverni vapnenački (permske, trijaske i jurske naslage), srednji granitno-metamorfno-tonalitni i južni vapnenački pojas.
Najviši vrh Karavanka je Stol (2236 m). U zapadnom je dijelu najpoznatiji masiv Golica (1835). Za pleistocena je na Karavankama bilo nekoliko ledenjaka, od kojih su se najveći spuštali sa Stola.
Rijeke su kratke i pripadaju porječju Save i Drave. Šume, osobito u istočnom dijelu, pokrivaju 3/4 Karavanka. Najslabije je naseljeno područje vapnenaca; naselja dopiru do 1320 m visine. Stočarstvo je značajna privredna grana; na velikim pašnjačkim površinama uzgajaju se uglavnom goveda. Razvijen je turizam.
Važne poprečne cestovne veze građene su preko najnižih prijevoja. Glavni su prijevoji Korensko sedlo (Wurzenpass, 1071 m), Ljubelj (Loiblpass, 1369 m) i Jezerski vrh (Seebergsattel, 1216 m). Cestovni tunel Ljubelj (na visini od 1068 m; dug 1570 m) te cestovni (dug 7864 m; izgrađen 1991) i željeznički tunel (7976 m, otvoren 1909) Karavanke povezuju Sloveniju s Austrijom.
