Klek je istaknuti stjenoviti vrh na istočnom rubu masiva Velike Kapele, iznad grada Ogulina. Visok je 1.182 metra. Ima oblik 3-4 km dugog hrpta smjera sjeverozapad-jugoistok, koji je od podnožja pa do bila pokriven šumskim plaštem, dok se oko podnožja planine prostiru široke livade.
S koje god mu se strane prilazi, Klek pokazuje drugo obličje, ali pogled odasvud privlači njegova okomita, 200 m visoka stijena. Gledan s juga doimlje se kao usnuli div, kojemu su stijene Klečice noge, a vršna stijena glava, prema narodnoj predaji, vrh Klek je sijelo vještica, koje su svojevrstan simbol Kleka i Ogulina.
Sam vrh Klek je kamena glavica promjera desetak metara, povrh stjenovitih okomica. S vrha je lijep vidik prema Bjelolasici, Risnjaku, Ogulinu i jezeru Sabljaci, a za lijepih dana vide se i Alpe.
Klekova vršna stijena bila je prva škola hrvatskih alpinista i u njoj je izveden velik broj prvenstvenih penjačkih uspona, zbog čega se Klek naziva kolijevkom hrvatskog planinarstva. (Izvor:Wikipedija)
Godine 1838. Saski kralj Friedrich August proučava klečko bilje uz pratnju ogulinskog časnika Josipa Jelačića (kasnije hrvatskog bana).
Nakon uspona na Klek, sveučilišni profesor iz Grazza, dr. Johanes Frischauf, sastaje se u ogulinskoj kavani, ispred tadašnje županijske zgrade s Budom Budisavljevićem i Vladimirom Mažuranićem (unuk bana I. Mažuranića). Taj je sastanak bio neposredan poticaj na osnovu kojega je 1874. godine u Zagrebu osnovano Hrvatsko planinarsko društvo. Dakle, Klek je kolijevka hrvatskog planinarstva. Vrh je označen crveno-bijelo obojanim čeličnim stupom, koji je usidren sajilama. Pored njega, ugrađeni u kamen, nalaze se žigovi HPS-a i GPP-a.
Videopanoramu s ovog vrha pogledajte: OVDJE
