Vrh Samarskih stijena (1302 m) - je dio amfiteatra kojeg još čine Stepenica, Piramida i Vidikovac. On viri iz tamnozelene šume smreke, a ističu se raznim oblicima i svojom bjelinom. Krasi ga vidik na Bjelolasicu i okolne vrhove prema sjeveru, Klek prema istoku i Obzovu prema jugu.
Veliki labirint kamenih skulptura nesvakidašnjih oblika i ponikava obraslih miješanom šumom smreke i jele zaslužni su što su Samarske stijene proglašene prirodnim rezervatom.
Na putu do vrha smjestilo se Ratkovo sklonište, jedno od najupečatljivijih planinarskih skloništa u Hrvatskoj, smješteno u pećini stijene koja ga nadvisuje kao prirodni krov.
Taj prekrasni park kamenih skulptura, divljih ponikvi i nježnog gorskog cvijeća od Hrvatskog olimpijskog centra Bjelolasica udaljen je 5-6 sati hoda.
U podnožje Samarskih stijena moguće je doći i makadamskom cestom Jasenak-Mrkopalj, odakle je do vrha samo 45 minuta hoda.
Označen je natpisom imena i nadmorske visine na kamenu, u koji je ugrađen i žig. Tu je i metalna kutija s upisnom knjigom.
