Velikodušan i nadahnut, kao što to samo svemoćni znaju biti, cijelom dužinom krivudave linije dodira kopna i mora Tvorac je moćnom rukom prosuo ”pješčane dragulje” – 52 km plaža. Poput velikih lukova, gotovo svaka predstavlja završetak malenog zaliva, zaklonjenog od vjetrova i velikih valova. Veliku plažu u Ulcinju, na krajnjem jugu Crne Gore čini više od 14 km najsitnijeg pijeska. I sve tako do Herceg Novog, drevnog grada na granici sa Hrvatskom.
Plaža u Bečićima je 1935 god. dobila grand prix u Parizu, te je proglašena za najljepšu prirodnu plažu u Evropi
Ulcinj, Bar, Petrovac, Budva, Tivat, Herceg Novi ostali su tipični primorski gradovi. Savremena urbanizacija im nije uništila mediteransku dušu, oplemenjenu ukrštanjem različitih uticaja naroda koji su prolazili ili ostajali na toj vječitoj raskrsnici vjera, kultura i civilizacija. Stara gradska jezgra, veoma dobro očuvana, dragocjeni su spomenici minulih vremena, ali su utkana u svakodnevni život koliko i građevine iz najnovijeg vremena. Prastari bedemi, tornjevi, zamkovi, manastiri, ljetnjikovci i rezidencije kraljeva, nijesu samo svojevrsni muzeji već i prostori u kojima se živi i radi.
Crnogorsko primorje je veoma uzak pojas. Od unutrašnjosti je odijeljen visokim i strmim kraškim planinama Rumijom (1595 m), Sutormanom (1180 m), Orjenom (1895 m) i Lovćenom (1749 m). Najšire je u Boki Kotorskoj, oko 10 km, a u Paštrovićima je uže od 2 km. (Izvor: http://montenegrovoyage.com)
Primorska planinarska transverzla Orjen – Lovćen - Rumija je plod zajedničkog poduhvata izmedju Planinarskog saveza Crne Gore, planinarskih klubova iz Herceg Novog, Kotora, Cetinja i Podgorice, kao i dvije nevladine organizacije iz Bara i Podgorice.
Ona predstavlja specifičan doprinos bogatstvu turističke ponude u priobalnom dijelu Crne Gore. Više jednodnevnih izleta kroz divne predjele prirodnih ljepota planinskih djelova crnogorskog primorja pružaju poseban i jedinstven oblik rekreacije, uzbudljiv i zanimljiv i privlače sve veći broj turista tokom godine.
Pješačenje kroz kamenite staze koje prosto ostavljaju bez daha; šetnje kroz seoske puteve koje naizmjenično presjecaju litice primorskih planina i zeleni valoviti predjeli livada i guste listopadne i četinarske šume, lagane šetnje duž starih staza u blizini napuštenih zaseoka u ambijentu primorske arhitekture sa kamenim kućama nude nezaboravan doživljaj za svakog posetiloca.
Od vrha Orjena na zapadu Crne Gore, koji je najviši planinski masiv u cjelom Jadranskom dijelu Dinarida, Primorska planinarska transverzla ide u jugo-istočnom pravcu kroz planinsko zaleđe Bokokotorskog zaliva, i nastavlja preko Krstača, ide ka padinama Lovćena, Pastrovačke gore, Sožine, Sutormana i Rumije i konačno vodi do Lisinje.
U budućnosti, transverzala ima za cilj da nastavi preko Ulcinjskog zaleđa preko Mozura do rjeke Bojane sve do crnogorske granice sa Albanijom. Ukupna duzina Transverzale je 138 km i podjeljena je na 6 djelova (Orjen, Boka, Lovćen, Paštrovići, Crmnica i Rumija). Ona ukljucuje 15 kontrolnih točaka i 3 planinska vrha: Zubački kabao na Orjenu (1894 m), Jezerski vrh na Lovćenu (1657 m), i vrh Rumije (1595 m). Planinarenje duž cjele primorske planinarske transverzle traje 7 do 10 dana.
Zbog izuzetno kraškog karakter zemljišta, rijetki su prirodni izvori. Zbog toga kamene cisterne za vodu i posebno napravljeni bunari su jedine mogućnosti snabdjevanja vodom. Duž Transverzale, nema ugostiteljskih i smještajnih objekata, postoji samo jedan planinarski dom - “Za Vratlom”, koji se nalazi na Orjenu. (Izvor: Planinarski savez CG)
