Hrvatsko gorje (pregled planinskih grebena u Hrvatskoj): Ovdje se daje pregled najviših vrhova i najdužih gorskih grebena na ozemlju Hrvatske. Već na početku se mora naglasiti kako se u izvornomu hrvatskom jeziku i strukovnom zemljopisu jasno razlikuju manja brda bez visinske zonacije (do nekih 500 m), pa više gorje sa zonacijom koje su do vrha obrasle šumom (približno do 1400 m) i najviše prave planine ili velegorje koje bar pri golom vrhu imaju samo sniježne visinske travnjake bez šume.

Stoga u sjevernoj Hrvatskoj i Slavoniji (izmedju Save i Drave) zapravo ne postoje tzv. popularne "planine" nego samo niža brda i osrednje gore, a naše prave planine su tek viši Dinaridi južnije od Save do Jadrana: npr. Dinara, Biokovo, Velebit, Plješivica i sl. Dok se okolno Dinarsko gorje u susjednoj Sloveniji, Bosni i Crnoj Gori odlikuje puno višim vrhovima iznad 2.000 m, za zapadne Dinaride u Hrvatskoj su posebni značajni razmjerno najduži gorski lanci po stotinjak i više kilometara, kakvih uglavnom nema medju višim ali kraćim planinama susjednih zemalja.

Tih desetak najdužih gorskih grebena u Hrvatskoj su slijedeći: Velebit: 145 km, Dinara-Kamešnica: 110 km, Lička Plješivica: 95 km, Kapelsko gorje: 90 km, Biokovo-Rilić: 85 km, Papuk-Krndija: 75 km, Bilogora: 70 km, Svilaja-Vel.Kozjak: 50 km, Žumberak-Samobor: 45 km, Zagrebačka Medvednica: 42 km, Ivanščica-Strahinščica: 40 km.

Sada slijedi popis desetak najviših vrhunaca koji stvarno leže na političkom ozemlju Republike Hrvatske: Sinjal (1832 m) na Dinari: - najviši vrhunac na hrvatskom ozemlju, Lišanj (1793 m) drugi najviši vrh u Hrvatskoj, Klečar (1792 m) treći najviši vrh u Hrvatskoj, Marino brdo (1789 m) na Dinari kod Troglava: - četvrti po visini, Šlime (1779 m) na Dinari kod Troglava: - peti po visini u Hrvatskoj, Sveti Jure (1762 m) na Biokovu: - tek šesti po visini u Hrvatskoj, Veli Golić (1758 m) na Velebitu: - tek sedmi po visini u Hrvatskoj, Sveto brdo (1756 m) na Velebitu: - osmi po visini u Hrvatskoj, ...itd. (izvor: hr.metapedija.org)