Hrvatsko gorje (pregled planinskih grebena u Hrvatskoj): Ovdje se daje kritički pregled najviših vrhova i najdužih gorskih grebena na ozemlju Hrvatske, kao i izkrivljavanje njihovih naziva i nametanje novotvorina zbog ideopolitike i neznanja. Već na početku se mora naglasiti kako se u izvornomu hrvatskom jeziku i strukovnom zemljopisu jasno razlikuju manja brda bez visinske zonacije (do nekih 500 m), pa više gorje sa zonacijom koje su do vrha obrasle šumom (približno do 1400 m) i najviše prave planine ili velegorje koje bar pri golom vrhu imaju samo sniježne visinske travnjake bez šume. Stoga u sjevernoj Hrvatskoj i Slavoniji (izmedju Save i Drave) zapravo ne postoje tzv. popularne "planine" nego samo niža brda i osrednje gore, a naše prave planine su tek viši Dinaridi južnije od Save do Jadrana: npr. Dinara, Biokovo, Velebit, Plješivica i sl.
Današnji najviši vrhunac na političkom ozemlju Repulike Hrvatske je vrh Sinjal (1832 m) na Dinari, ali u 20. stoljeću zbog povijesnog pomicanja granica nije uvijek bilo tako. Sve do 1918, u doba Austrougarske je najviši vrhunac hrvatskih zemalja bio na višem Orjenu (1894 m), preko čijeg vrha je dotada išla povijesna granica Dalmacije, tzv. linija Mocenigo. Kasnije u predratno doba Banovine Hrvatske i ratne NDH, od 1939.- 1945. je najviši vrh na političkom ozemlju Hrvatske bio Pločno na Čvrsnici (2.227 m), a tad je u Hrvatskoj bio i najviši vrh Troglava (1.912 m), Cincara (2.006 m) i inih srednjih Dinarida viših od Dinare.
Tek s poratnim republičkim granicama koje je odredio komunistički AVNOJ od 1946, razmjerno niži Sinjal na Dinari (1.832 m) postaje do danas najvišim vrhom preostaloga hrvatskog ozemlja, jer su otkidanjem povijesnih hrvatskih krajeva Hercegovine i Boke Kotorske izvan hrvatskih političkih granica ujedno otišli i viši vrhunci Orjena, Troglava, Čvrsnice, itd. Obzirom da Čvrsnica ipak leži u širem etnoprostoru gdje i danas pretežno žive katolički Hrvati, to se njezin vrh Pločno (2.227 m) uvjetno može ipak smatrati najvišim hrvatskim vrhuncem.
Dok se okolno Dinarsko gorje u susjednoj Sloveniji, Bosni i Crnoj Gori odlikuje puno višim vrhovima iznad 2.000m, za zapadne Dinaride u Hrvatskoj su posebni značajni razmjerno najduži gorski lanci po stotinjak i više kilometara, kakvih uglavnom nema medju višima ali kraćim planinama susjednih zemalja. Tih desetak najdužih gorskih grebena u Hrvatskoj su slijedeći: Velebit: 145 km, Dinara-Kamešnica: 110 km, Lička Plješivica: 95 km, Kapelsko gorje: 90 km, Biokovo-Rilić: 85 km, Papuk-Krndija: 75 km, Bilogora: 70 km, Svilaja-Vel.Kozjak: 50 km, Žumberak-Samobor: 45 km, Zagrebačka Medvednica: 42 km i Ivanščica-Strahinščica: 40 km.
Površni komercialni kartografi na popularnim turističkim autokartama, često na hrvatskim granicama pomakom označuju visoke vrhunce iz susjednih zemalja, koji u terenskoj stvarnosti zapravo ne leže na hrvatskom političkom ozemlju, nego su po par kilometara dalje preko granice. To su npr. poznati susjedni vrhunci koji su danas tek malo izvan granica Republike Hrvatske: Troglav na Dinari (1.912 m) nalazi se u BiH, Orjen (1.894 m) je na granici BiH i Crne Gore, Kurljaj na Kamešnici (1.809 m) je isto u BiH, Osječenica (1.804 m) se isto nalazi u BiH, Veliki Snežnik (1.796 m) je blizu u Sloveniji.
Iako su ovi susjedni viši vrhunci politički izvan Hrvatske, - to ipak ne znači da i unutar hrvatskog ozemlja još nema inih visokih vrhova, pa su krivi i površni navodi iz popularnih planinarsko-turističkih priručnika, kako su glavni vrhovi popularnog Velebita i Biokova navodno medju "najvišima" u današnjoj Hrvatskoj: U egzaktnoj zemljopisno-geomorfološkoj stvarnosti tj. izvan planinarstva su Biokovo i Velebit unutar hrvatskog ozemlja zapravo tek na šestomu i sedmom mjestu po visini.
Tu se npr. mora naglasiti: iako je sam Veliki Troglav (1.912 m) tek malo iztočnije izvan granica Hrvatske, već blizu njega je na susjednoj troglavskoj visoravni bar još desetak inih visokih vrhunaca preko 1.700m, od kojih njih 4 leže upravo na samoj granici ili jugozapadno u Dalmaciji, a koji su znatno viši od Biokova i Velebita. Sada sliedi popis desetak najviših vrhunaca koji stvarno leže na političkom ozemlju Republike Hrvatske: Sinjal (1.832 m) na Dinari: - najviši vrhunac u sadašnjoj Hrvatskoj, Lišanj (1.793 m) uz Troglav: - drugi najviši vrhunac u Hrvatskoj, Klečar (1.792 m) uz Troglav: - treći najviši vrhunac u Hrvatskoj, Marino brdo (1.789 m) na Dinari kod Troglava: četvrti po visini u Hrvatskoj, Šlime (1.779 m) na Dinari kod Troglava: - peti po visini u Hrvatskoj, Sveti Jure (1.762 m) na Biokovu: - tek je šesti po visini u Hrvatskoj, Veli Golić (1.758 m) na Velebitu: - tek sedmi po visini u Hrvatskoj (srb.tzv. "Vaganski vrh"), Sveto brdo (1.756 m) na Velebitu: - jedva osmi po visini u Hrvatskoj, ...itd.
