Južni Velebit se proteže od Oštarija na cesti Gospić-Karlobag do prijevoja Mali Alan na cesti Lovinac-Obrovac. Dugačak je 46 km zračne linije. U južnom Velebitu, razlikuje se dio strme ličke padine, gdje se nalaze najviši vrhovi Velebita (Vaganski vrh, 1757 m i Sveto Brdo 1753 m) te primorska padina koja nije strma kao lička. Na tom prostoru isprepliću se mediteranska klima u primorskom dijelu i kontinentalna u unutrašnjosti.
Za planinarenje su lički putevi ugodniji zbog šumskog hlada i pitkih izvora, ali još uvijek ima područja sa zaostalim minama iz domovinskog rata. Svi putevi opisani na ovim stranicama su obiđeni i sigurni za planinarenje, ali se treba držati markacije i ne udaljavati se od staze, jer taj prostor može biti minski sumnjivo područje.
Na području južnog Velebita nalazi se Nacionalni park Paklenica, jedno od najatraktivnijih područja Velebita gdje se isprepliće ljuti krš sa škrapama, a istovremeno i sa šumama bukve, crnog bora, graba te s mnoštvom cvjetnih vrsta i prekrasnih livada. To područje proglašeno je nacionalnim parkom 1949.god., kada je imalo 3675 ha, a 1999.god. se povećalo na 96oo ha.
Nacionalni park obuhvaća Veliku i Malu Paklenicu. Najbolje su trasirane staze iz Velike Paklenice, dok je mnogo teže kroz divljinu Male Paklenice koja je strmija. U prodoru Velike Paklenice teče potok Paklenica. U kasno proljeće je izuzetno bogat vodom, koja buči i prelijeva se preko kamenih oblutaka u tjesnacu, između divovskih okomitih kanjona, u podnožju Anić Kuka (712 m), s najvišom stijenom u Velebitu (oko 400 m), koja je stalno puna alpinista i penjača.
