Argentina (Republika Argentina/República Argentina), država, po veličini površine i po broju stanovnika druga u Južnoj Americi. Na istoku je omeđena Atlantskim oceanom, na zapadu je rastavljena bȉlom Anda od Čilea (duljina granice 5308 km), a na sjeveru i sjeveroistoku rijekama Pilcomayo, Paraguay, Paraná i Uruguay od Bolivije (832 km), Paragvaja (1880 km), Urugvaja (580 km) i Brazila (1261 km); obuhvaća 2 780 092 km².

Ande (Aconcagua, 6962 m) s mnogobrojnim ograncima obuhvaćaju gotovo 1/3 Argentine i spuštaju se prema istoku u prostranu nizinu Gran Chaca, Pampa i prema Patagonskoj ploči. Ogranci Brazilskog visočja zalaze u argentinsko međurječje (Entre Ríos) između Parane i Uruguaya.

Stepu na podnožju Anda prekidaju usamljena gorja, od kojih je najpoznatije Sierra de Córdoba. Na južnom rubu Pampa leže niska gorja Sierra del Tandil i Sierra de la Ventana.  Istočni dio Ognjene Zemlje (pripada Argentini) nalik je na Patagoniju.

Cijela se Argentina nalazi u južnom umjerenom pojasu, osim nekih dijelova na sjeveru, koji leže u tropskom i suptropskom pojasu. Srednje područje Anda ima umjerenu kontinentalnu klimu sa 600 do 800 mm oborina, a južni dio Anda 400 do 600 mm. U pampama se izmjenjuje vrući i vlažni sjeverni vjetar s hladnim južnim i jugozapadnim vjetrom (pamperos). Gran Chaco ima suptropsku klimu s maksimalnom temperaturom od 43 °C u prosincu i siječnju. U Patagoniji je opora klima s amplitudom od 14 °C do 16 °C, koja se povećava prema unutrašnjosti. Oborine iznose od 150 do 300 mm.

U sjeveroistočnoj Argentini teku rijeke prema sustavu La Plate (Paraná, Paraguay i Uruguay), a u ostalim dijelovima od Anda prema Atlantskom oceanu, ali mnoge od njih svršavaju u močvarama. Južnim dijelom Argentine teku rijeke Colorado, Río Negro, Chubut i Chico. Najveća su jezera u podnožju Anda (Argentino, Viedma, Nahuel Huapi). Oko 600 malih, pretežno bočatnih jezera nalazi se u pokrajini Buenos Aires. Atlantska je obala slabo razvedena, osim estuarija La Plate i nekoliko zaljeva u Patagoniji.

Tropske i suptropske šume (uglavnom različite palme) pokrivaju sjeverni dio Argentine. U visokom suhom području sjeverozapadne Argentine pretežu kaktusi i trnovito grmlje, a u prostranoj nizini travnjaci. Veći je dio Patagonije neplodan i bez drveća, pogodan za ekstenzivno ovčarstvo. Na Ognjenoj Zemlji prevladava antarktička vegetacija s dobrim pašnjacima i šumama. Za industriju je najvažnije drvo kebračo (quebracho), koje uspijeva na Gran Chacu, a iskorištava se za dobivanje tanina i za željezničke pragove. Paragvajski čaj (Ilex paraguayensis ili Yerba maté) raste kao divlji grm, većinom uz rijeku Paraná. (Izvor: https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=3683)

Područja ovog gorja