Bugarska je smještena na istočnoj strani Balkanskoga poluotoka i izlazi na Crno more. Graniči s Rumunjskom na sjeveru (uzduž Dunava), Srbijom i Makedonijom na zapadu te Grčkom i Turskom na jugu. Bila je jedna od najpokornijih sovjetskih satelitskih država.
Od tihe revolucije 1989. godine, u zemlji su se događale brze političke i gospodarske promjene. Dva velika planinska lanca dijele zemlju na četiri različita područja. To su sjeverna visoravan, planina Balkan ili Stara planina (koja se proteže od zapada na istok), središnje i obalne nizine te planine Rodopi na jugozapadu.
U sjevernom dijelu zemlje strme obale Dunava prerastaju u plodnu Dunavsku ploču. Južnije, teren se izdiže do rascjepkana lanca planine Balkan, zatim naglo pada do složenih nizova riječnih bazena u središnjim nizinama iz kojih rijeka Marica teče na jug do Grčke.
Rijeke u istočnim nizinama utječu u Crno more. Južnom i zapadnom Bugarskom dominiraju veliki masivi Vitoče, Rilae, Rodopa i Pirinskih planina, koje uključuju Musalu, najviši vrh na Balkanskom poluotoku, visok 2925 m.
Glavni grad Sofija smješten je u visokom bazenu u kojem se spajaju planine Balkan i Vitoša. Utjecaj Sredozemnog mora na jugoistoku stvara umjerenu klimu s vrućim i suhim ljetima te blagim i vlažnim zimama. Na sjeveru i zapadu zemlje klimatske su suprotnosti veće: zime su hladnije, a ljetne su temperature još više. Planine su zimi prekrivene visokim nanosima snijega.
