Srbija se sastoji od Peripanonske Srbije (oko 22 000 km²) na sjeverozapadu i u srednjem dijelu, Karpatsko-balkansko-rodopske Srbije (oko 25 000 km²) na istoku i jugu, te Dinarske Srbije (oko 10 000 km²) na jugozapadu.
Sjeverozapadni dio Peripanonske Srbije čine Posavina, Podrinje s Podgorinom, a srednji dio Zapadno i Veliko Pomoravlje. S juga je omeđena Tarom (1544 m), Zlatiborom (1497 m), Javorom (1519 m), Čemernom (1581 m) i Jastrepcem (1491 m), Rtnjom (1570 m) i Beljanicom (1339 m). Čine ju aluvijalne ravnice Save i Dunava, niska pobrđa, te usamljeno Šumadijsko gorje i Podrinjsko-valjevske planine.
Karpatsko-balkansko-rodopska i Dinarska Srbija planinski je i visokoplaninski prostor (Stara planina, 2170 m; Kopaonik, 2017 m) uže Srbije. On s jugozapadne, jugoistočne i istočne strane obrubljuje niži peripanonski prostor. Niži tereni građeni su od sedimentnih i metamorfnih stijena uglavnom tercijarne i kvartarne starosti. U istočnoj Srbiji prevladavaju mezozojski vapnenci (krš) i dolomiti, a u planinskom području magmatske i metamorfne stijene prekambrijske i paleozojske starosti.
Klima je umjereno kontinentalna do planinska. Srednja zimska (siječanj) temperatura −2 do 2 °C, srednja ljetna (srpanj) 22 do 24 °C. Godišnja količina oborina 450 do 900 mm.
Najdulje su rijeke Dunav, Sava, Drina (346 km; 220 km u Srbiji), Južna Morava (295 km), Ibar (272 km), Zapadna Morava (308 km; s Golijskom Moravicom), Nišava (218 km; 151 km u Srbiji), Timok (202 km; Beli Timok i Trgoviški Timok), Velika Morava (185 km), Mlava (78 km), Toplica (130 km), Pek (129 km), Kolubara (82 km).
Od prirodnih jezera najveće je Belo (4,8 km²); od umjetnih jezera najveće je Đerdapsko (253 km², od čega 178 km² u Srbiji) na Dunavu.
(Izvor: https://enciklopedija.hr)
